Talijanski energetski div ENI u srijedu je objavio kako je prošlu godinu zaključio s manjim neto gubitkom nego godinu ranije, upozorivši ipak na kontinuiran nepovoljan utjecaj pada cijena sirove nafte.

Talijanska je kompanija prošle godine zabilježila neto gubitak od 1,46 milijardi eura. U 2015. poslovali su s neto gubitkom od 8,77 milijardi eura.

ENI je prisutan i u Hrvatskoj gdje su s INA-om osnovali kompaniju INAgip za vađenje prirodnog plina u sjevernom Jadranu.

U ENI-ju navode da su prošle godine proizvodili 1,76 milijuna barela ekvivalenta nafte dnevno, čime je njihova proizvodnja ugljikovodika bila “na razini 2015. godine”.

Proizvodnja je bila stabilna unatoč privremenom zatvaranju važnog naftnog polja Val d’Agri zbog istrage o zbrinjavanju otpada, rekli su iz kompanije, dodajući da su u međuvremenu aktivnosti bušenja nastavljene.

Talijanski div objavio je u prosincu kako očekuje da će u 2017. proizvodnja porasti na rekordnih 1,84 milijuna barela ekvivalenta nafte dnevno.

Profitabilnost grupe ozbiljno je uzdrmao vrtoglavi pad cijena nafte od 2014. godine.

Dodatno ju je nagrizala i smanjena potrošnja plina i benzina u Europi, kao i pad marži u rafinerijskom poslovanju.

Iz talijanske su kompanije prije godinu dana objavili da do kraja 2019. godine planiraju prodati imovinu u vrijednosti sedam milijardi eura. U 2016. godini ostvarili su oko 40 posto tog plana, zaključivši odnosno dogovorivši prodaju imovine u vrijednosti 2,6 milijardi eura.

Krajem 2016. kompanija je ruskom Rosneftu prodala 30-postotni udjel u velikom plinskom polju Shoruk u Egiptu za 1,125 milijardi dolara.  Prethodno su već prodali 10-postotni udjel u tom polju British Petroleumu.

Talijanska kompanija također planira prodati dijelove udjela u plinskom polju u Mozambiku i u naftnom polju u Kongu.

Objava poslovnih rezultata u 2016. vremenski se poklopila s izbijanjem afere o mogućoj korupciji u Nigeriji, pri čemu je među osumnjičenima i izvršni direktor ENI-ja Claudio Descalzi.

Prošlog mjeseca talijanski su tužitelji objavili kako su bivši nigerijski predsjednik Goodluck Jonathan i ministar energetike u njegovoj vladi primili mito u sklopu 1,3 milijarde dolara vrijednog posla, koji je uključivao ENI i nizozemskog naftnog diva Shell.

Obje kompanije zanijekale su bilo kakve nečasne radnje u tom slučaju.

(Agencije)

Related Posts