Rast cijena nafte donio je Ini šest puta bolji rezultat nego u prvom kvartalu prošle godine. U kombinaciji s relativno niskim dugom, za razliku od prije nekoliko godina kada je financijski bila na rubu, danas ima snage za nove investicije, kaže za Poslovni dnevnik glavni financijski direktor Ákos Székely. No, dobri rezultati i ulaganja u modernizaciju, budućnost rafinerije u Sisku, suradnja s Petrokemijom i HEP-om.
“Nakon gubitka u 2015., prošle godine Ina bilježi ponovno pozitivan rezultat, kao i u prvom kvartalu ove godine kad ste ostvarili 607 milijuna kuna EBITDA-e. Ina je ostvarila vrlo dobre rezultate u prvom kvartalu, posebno u usporedbi s istim periodom 2016., EBITDA od 607 mil kuna je šest puta viša nego lani kad je bila 102 milijuna kuna. Odgovor na pitanje što je dovelo do oporavka profitabilnosti jest opravak cijena nafte s oko 30 na 50 dolara po barelu. Osim oporavka cijene Brenta, za nas je bio iznimno važan i program prilagodbe koji smo započeli prošle godine. Nije to samo rezanje troškova, ono je uvijek jednodimenzionalno i vuče dosta negativnih konotacija, već se radi o tome da je tržišno okruženje drugačije nego prije desetak godina i tome se svakodnevno moramo prilagođavati, a to je uostalom obveza svake kompanije. Dat ću vam primjer: uočili smo priliku za rast unutar maloprodaje, u segmentu negoriva, i iskoristili ju. Naravno, stalno se gleda postoje li nepotrebni troškovi koji smanjuju efikasnost, no slika je kompleksnija od toga.”
O prognozama za sljedeće tromjesečje
“To pitanje uvijek iskoči nakon objave dobrih rezultata. Želio bih da mogu reći da, no nažalost ne mogu. Kako sam rekao, glavni uzrok preokreta rezultata bio je oporavak cijena nafte, ako one ostanu takve onda da, no to nitko ne zna. Financijski direktori uvijek govore o stvarnim brojkama, onima koje su se već dogodile. Kad sam ušao u energetsku industriju prije gotovo deset godina stalno sam provjeravao cijenu nafte, i ubrzo shvatio da apsolutno svi imaju svoje prognoze. Drugo je pitanje koliko su one dobre. Prije godinu dana kad sam postao glavni financijski direktor Ine, sjećam se da je Brent bio oko 30 dolara i tada su neke vrlo ozbiljne kompanije prognozirale da će pasti na 10 -15 dolara po barelu, srećom to se nije dogodilo. Kad sam počeo raditi u industriji barel je bio 100 dolara, prognoziralo se i 200 dolara kao plafon cijene, ni oni nisu bili u pravu. U takvim uvjetima kompanija se mora fokusirati na ono na što može utjecati: internu efikasnost, dobru uslugu kupcima, i uvijek se ponašati u maniri dobrog gospodara.”
O plinskim poljima na Jadranu
“Prije svega, naglašavam da je to prirodna karakteristika u ovom poslu i očekivani razvoj događaja kod eksploatacije pa se može planirati i imati protumjere. Zato smo prošle godine povećali proizvodnju na kopnu i tako zaustavili pad proizvodnje ugljikovodika, to je veliki uspjeh naših kolega iz Istraživanja i proizvodnje nafte i plina jer radimo na zrelim poljima. U Djelatnosti Istraživanje i proizvodnja nafte i plina uvijek je dosta aktivnosti što se odražava na naš račun dobiti i gubitka, kao i na bilancu. U zadnjih 10 godina uložili smo 14 milijardi kuna u upstream i dalje ćemo ulagati. To je naprosto priroda našeg posla i na to smo usredotočeni. Primjerice, možemo spomenuti polje Međimurje gdje je proizvodnja pokrenuta prošle godine, zatim dobili smo koncesiju za polje Drava 2 u koje planiramo uložiti 10 milijuna eura te razvijamo polje Zalata- Dravica. Provodimo redovne EOR aktivnosti, s ciljem povećanja proizvodnje nafte i plina.”
Koakva je struktura zaduženosti INA-e
“2010. godine Ina je imala 10 milijardi kuna duga, to je bila financijski pozicija “na rubu”, a danas se dug kreće između 2,5 do 2,8 milijardi kuna, gledano kvartalno. To znači da smo financijski puno jači nego prije i da imamo više manevarskog prostora. Prije svega novca za investicije, dijelom iz niske razine zaduženosti, a dijelom zahvaljujući zadržanoj dobiti iz poslovanja. Situaciju oko duga promijenili smo zahvaljujući programu prilagodbe koji je uvijek bolan i zahtijevao je ozbiljne poteze. Naime, uveli smo upravljanje rizikom i postrožili financijsku disciplinu, učinili ju konzervativnijom. Lekciju koju smo naučili pojasnio bih nogometnom metaforom budući da Hrvatska ima briljantni tim čiji sam velik navijač. Ako idete na pobjedu, a uvijek idete, morate imati napadača, obranu, vezne igrače, golmana. No, igrate li bez golmana, možda ćete zabiti gol ili čak i više od jednog, ali je velika vjerojatnost da ćete utakmicu izgubiti. To je lekcija koju je Ina naučila, kompanija bez adekvatne financijske discipline i upravljanja rizicima je poput nogometnog tima bez golmana. U ekspanziju treba ići pažljivo držeći dug pod kontrolom. Sad smo u stabilnoj poziciji, spremni za nove investicijske prilike. Kao i uvijek u financijama, nema jednoznačnog odgovora, ovisi o investicijskim prilikama. Nije mudro imati puno duga, no ako kompanija ima priliku ostvariti dobar prinos na investiciju, dobra je odluka povećati zaduženost. Zašto? U budućnosti će dug ostati u bilanci, no prihod će se vidjeti odmah na računu dobiti i gubitka, a potom će on otplaćivati dug. Dilema se svodi na pitanje koliko će biti profitabilan projekt. Imamo li prenisku razinu duga ili ne, može se odgovoriti jedino u kontekstu budućih investicija.”
Istraživanja i investicije
“Investicije poslovnom segmentu su nam prioritet, kao i ulaganje u postrojenje za obradu teških ostataka u Riječkoj rafineriji vrijedno oko 400 milijuna eura, odnosno oko tri milijarde kuna što će biti najveća pojedinačna investicija u Hrvatskoj dosad. Prva faza je pokrenuta prošle godine i odvija se prema planu. Također, kontinuirano ulažemo u modernizaciju maloprodajne mreže. Studija se još radi pa ne mogu o tome govoriti, vjerojatno će biti gotova ove godine. No, želim istaknuti da proizvodnja u Sisku Ini uzrokuje gubitak od 250 milijuna kuna godišnje, dok negativan novčani tijek iznosi 200 milijuna kuna. To su činjenice, a ne nečije mišljenje, i ove brojke smo javno objavili u veljači. Ako me pitate kao direktora za financije, podaci su na stolu, svi su upoznati s njima i nema potrebe za daljnjim komentarom.”
Sukob većinskih dioničara
“Najbolje ću odgovoriti engleskim izrazom “The business of business is business”. Naše je da radimo posao, da pronađemo načine kako poslovati efikasnije i pružati bolje usluge našim kupcima. To je naš fokus i, vjerujte mi, ionako imamo dovoljno posla jer u našoj industriji prihod može rasti i padati čak do 50 posto, dok pokušavamo održati istu razinu profitabilnosti.”
Sirija, Egipat i istraživanja
“Sirija je bila, i još uvijek je, vrlo važna za Inu zbog značajnih investicija. Nažalost, zbog sigurnosne situacije ne možemo upravljati tom imovinom, no nismo ju otpisali već rezervirali, odnosno i dalje je u knjigama s vrijednosti umanjenom za oko 95 posto uloženih sredstava. To znači da smo ostavili otvorena vrata ako se situacija normalizira da se možemo tamo vratiti, iako smo svjesni da to neće biti ista zemlja. U Egiptu je potpuno drugačija situacija nego u Siriji, tamo provodimo aktivnosti, naši ljudi su na terenu. Problem naplate posljedica je financijskih ograničenja u zemlji koja otežavaju transfer novca u Hrvatsku zbog tečajnih ograničenja. Dobra vijest je da se visina duga nije povećala i radimo s partnerima u Hrvatskoj i izvan nje na pronalasku rješenja. Trenutno razvijajmo aktivnosti na kopnu, na nekim smo poljima nedavno pokrenuli proizvodnju, imamo program upravljanja zrelim poljima. S druge strane, imamo ‘offshore’ imovinu na kojoj se događa prirodni pad proizvodnje, te s treće strane međunarodni portfelj. Kao i svaka kompanija koja se bavi naftom i plinom, kontinuirano tražimo nove projekte i koncesije, dobro bi ih bilo imati na lokalnom području koje poznajemo. Odluke o proizvodnji ovise o cijeni nafte, posebno budućoj koja je neizvjesna i okidač je za odluku o eventualnoj kupnji novih polja. Ina je uložila 24 milijarde kuna u zadnjih 10 godina u temeljno poslovanje, od čega 14 milijardi u istraživanje i proizvodnju nafte i plina. S obzirom na kotaciju na burzi ne možemo otkrivati buduće investicije, no najavili smo da će one biti na razini prošle godine i iznositi oko 1,6 milijarde kuna. Financijski smo dovoljno snažni za ulaganje ako možemo ostvariti prinos, to vrijedi i za ulaganja u istraživanje i proizvodnju. Dogodi se li promjena u pogledu koncesija za istraživanje Jadrana, mi ćemo tu odluku pozdraviti i razmotriti svoje sudjelovanje.”
Petrokemija
“Petrokemija je naš veliki partner, apsolutno nam je u interesu da je ona stabilna i profitabilna jer im isporučujemo plin. Prošle godine aktivno smo radili na odnosima i istovremeno smanjivali izloženost, ali o detaljima ne mogu. Kad je privatizacija u pitanju, vratio bih se na godinama neriješeno pitanje rafinerije u Sisku. Za nas je ono značajno, idemo korak po korak. Najprije treba zatvoriti otvorena pitanja. Potom, ako se ispune uvjeti, možemo razgovarati o novim investicijama, međutim, svako ulaganje mora generirati povrat u novcu. Na našem stolu ima dosta neriješenih pitanja, želio bih se na njih koncentrirati. Drugo što želim reći je da smo si financijskom disciplinom i smanjenjem duga stvorili manevarski prostor za realizaciju investicija, ponavljam: ako su profitabilne.
Agrokor
“Poslujemo u Hrvatskoj pa ne možemo biti izolirani od Agrokora, koncern je velika kompanija i zainteresirani smo za normalizaciju. S druge strane, mi smo svoju lekciju već naučili pa nam je upravljanje rizikom i financijama danas daleko strože nego što je bilo prije deset godina, i zato nam ova situacija ne predstavlja nikakav značajniji financijski rizik”, kaže Szekely za Poslovni dnevnik
