Balkanizacija Sirije?
Sirijci su se probudili s nadom u novu eru nakon pada režima Bašara al-Asada, čime je okončano više od 50 godina brutalne obiteljske vladavine i 13 godina razornog građanskog rata. Munjeviti napredak pobunjeničkog saveza predvođenog Hajat al-Tahrir al-Šamom (HTS) označio je povijesnu prekretnicu za Bliski istok, dok su međunarodne vlade pozdravile kraj Asadove autokracije. Međutim, izazovi ostaju, uključujući ograničavanje utjecaja Irana i Rusije te pitanja sudbine vojske i izbjeglica.
Asadov pad otvorio je put milijunima izbjeglica za povratak u zemlju, dok HTS pokušava izgraditi novu vlast usprkos sumnjama zbog svoje prošlosti. Ekonomija je uništena ratom i sankcijama, a obnovu će trebati financirati međunarodna zajednica. U međuvremenu, oslobađanje zatvorenika iz Asadovih ozloglašenih zatvora donijelo je emotivne trenutke, dok su humanitarne organizacije poput Bijelih kaciga nastavile tragati za preostalim zatočenicima.
SAD i Turska pozorno prate situaciju, dok je Damask, pod policijskim satom, postao svjedokom prijenosa vlasti na prijelazno upravno tijelo. Pobunjenici su pretežno sunitski muslimani, no Sirija ostaje dom raznolikog vjerskog spektra, uključujući kršćane i alavite. Međunarodna zajednica izražava zabrinutost zbog moguće regionalne nestabilnosti, osobito u kontekstu napetosti između Izraela i Irana.
Brzi razvoj događaja iznenadio je svjetske prijestolnice i pokrenuo slavlje u sirijskoj dijaspori, ali i zabrinutost zbog izazova obnove zemlje. Izbjeglička kriza ostavlja dugoročne posljedice na regiju i Europu, dok međunarodne vojne operacije, uključujući američke napade na Islamsku državu, nastavljaju destabilizirati situaciju. Sirija sada ulazi u novo poglavlje, ali budućnost ostaje neizvjesna i puna rizika.
