[vc_row][vc_column width=”1/3″]Nova recesija? [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Svjetsko gospodarstvo raste najsporijim tempom od financijske krize budući da vlade prepuštaju poticanje investicija središnjim bankama, poručila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u najnovijem izvješću.[/vc_column][/vc_row]
Svjetsko će gospodarstvo u ovoj i sljedećoj godini rasti 2,9 posto, najslabije u posljednjih deset godina, izračunali su u OECD-u, snizivši procjenu za 2020. za 0,1 postotni bod. Kakvu-takvu utjehu ulijeva njihova prognoza da bi u 2021. godini gospodarstvo također trebalo rasti 3,0 posto, doduše samo ako se nizu aktualnih rizika, od trgovinskih ratova do neočekivano oštrog kineskog usporavanja, ne pridruže novi.
Više ipak zabrinjava činjenica da se vlade ne hvataju u koštac s globalnim izazovima poput klimatskih promjena, digitalizacije gospodarstva i urušavanja multilateralnog poretka uspostavljenog nakon pada komunizma. “Bilo bi pogrešno pri kreiranju politike tretirati te promjene kao privremene čimbenike koji se mogu riješiti monetarnom ili fiskalnom politikom – oni su strukturne prirode”, upozorava u izvješću glavna ekonomistica OECD-a Laurence Boone.
Ne bude li jasno definirana politika prema tim pojavama, “neizvjesnost će i dalje biti vrlo izražena, što će naštetiti perspektivama rasta”, dodala je Boone.
[quote_box name=””]
Gospodarstvo eurozone i u studenom je balansiralo na rubu stagnacije, treći mjesec zaredom, uz nove naznake prelijevanja slabosti iz industrije na dosada solidan uslužni sektor, pokazuje u petak objavljeno istraživanje londonske tvrtke Markit.[/quote_box]
Među najvećim gospodarstvima, SAD bi ove trebao rasti 2,3 posto, za 0,1 postotni bod slabije no što je OECD prognozirao u rujnu, zbog slabljenja fiskalnog impulsa koji su stvorili niži porezi i slabosti američkih trgovinskih partnera. U 2020. i 2021. najveće svjetsko gospodarstvo rast će dva posto, pa u OECD-u drže da bi dodatno smanjenje kamatnih stopa bilo opravdano samo ako rast bude slabiji no što se procjenjuje.
Kina, koja nije članica OECD-a ali ima status promatrača, porast će ove godine 6,2 posto, za 0,1 postotni bod snažnije no što su u OECD-u predviđali u rujnu. U idućoj godini rast bi trebao usporiti na 5,7 posto, te na 5,5 posto u 2021., zbog trgovinskih tenzija i postupnog premještanja težišta s izvoza na domaću potražnju.
Gospodarstvo eurozone rast će ove godine 1,2 posto, te 1,1 posto u 2020., što je po 0,1 postotni bod više no što je OECD prognozirao u rujnu. U 2021. tempo rasta trebao bi ponovo dosegnuti slabašnih ovogodišnjih 1,2 posto. U OECD-u pritom upozoravaju da bi obnovljeni monetarni poticaji, u vidu kupnje obveznica, imali vrlo skroman učinak na gospodarski rast ako članice eurozone ne potaknu ulaganja, stoji među ostalim u Izvješću
[quote_box name=””]
Eurozona se mora više osloniti na domaću potražnju u generiranju gospodarskog rasta, uključujući i veća državna ulaganja, želi li se uspješnije nositi sa slabostima u inozemstvu i postići bolji unutarnji balans, izjavila je u petak nova predsjednica Europske središnje banke (ECB).
U prvom većem istupu u javnosti nakon preuzimanja dužnosti početkom mjeseca Christine Lagarde nije govorila o monetarnoj politici, napominjući tek da će ECB nastaviti sa svoje strane pružati podršku gospodarstvu.
Umjesto toga, Lagarde je odlučila poslati poruku vladama eurozone, pozivajući ih da osnaže domaću potražnju nakon što je globalni trgovinski rat naglo prekinuo 10-godišnje razdoblje rasta baziranog na izvozu. Njemačka je bila egzemplaran primjer tog modela.
Iskoračivši na područje koje nadilazi uobičajeni okvir rada središnjih banaka, nova čelnica ECB-a izdvojila je među ključnim pokretačima takvog strukturalnog preoblikovanja državna ulaganja. Založila se i da se sredstva na europskoj razini usmjeravaju u digitalizaciju i ‘zeleniju’ budućnost eurozone.
[/quote_box]
Snažan izvoz, državna i osobna potrošnja pomogli su njemačkom gospodarstvu da izbjegne recesiju u trećem tromjesečju, objavio je u petak statistički ured, potvrdivši preliminarne procjene. Najveće europsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je zabilježilo pad za 0,2 posto.
Time je Njemačka ponovo za dlaku izbjegla recesiju, koju neki ekonomisti definiraju kao pad aktivnosti na tromjesečnoj razini dva tromjesečja zaredom. U sličnoj se situaciji našla i krajem prošle godine.
