Svjetski indeks konkurentnosti kao nit vodilja budućnosti?

Svjetski indeks konkurentnosti talenata treba biti nit vodilja budućnosti. Indeks donosi pregled sposobnosti za upravljanje i natjecanje ljudskim kapitalom. Hrvatska je na 45. mjestu u svijetu, piše Daniel Hinšt iz Centra za javne politike i ekonomske analize. 
TOP 10 zemalja su: Švicarska, Singapur, Ujedinjena Kraljevina, Švedska, Australija, Luksemburg, Danska, Finska i Norveška. TOP 10 gradova su: Kopenhagen (Danska), Zürich (Švicarska), Helsinki (Finska), San Francisco (SAD), Göteborg (Švedska), Madrid (Španjolska), Paris (Francuska), Los Angeles (SAD), Eindhoven (Nizozemska) i Dublin (Irska). Indeks pokazuje kako su među najkonkurentnijim zemljama za natjecanje talentima visoko razvijena tržišna gospodarstva iz Europe i Amerike.

Sustavi kulturnih vrijednosti u navedenim zemljama su utemeljeni na individualnim slobodama, radnoj etici, meritokraciji, tržišnoj konkurenciji i visokim ekonomskim slobodama. Takve vrijednosti pogoduju zadržavanju i praćenju talenata.

Svjetski indeks konkurentnosti talenata donosi INSEAD – The Business School for the World, u partnerstvu s Adecco Group i Human Capital Leadership Institute of Singapore.

Zanimljivo da je Estonija već na 20. mjestu u svijetu (ispred Japana), da je Češka je ispred Francuske i Izraela, dok je Hrvatska na 45. mjestu u svijetu (iza Crne Gore i ispred Srbije). Od Hrvatske su, među državama članicama Europske unije, lošije samo Rumunjska i Bugarska.

Najkonkurentnije zemlje u natjecanju za talente su visoko razvijena tržišna gospodarstva iz Europe i Amerike. Sustavi kulturnih vrijednosti u navedenim zemljama utemeljeni su na individualnim slobodama, radnoj etici, meritokraciji, tržišnoj konkurenciji i visokim ekonomskim slobodama. Takve vrijednosti su jedino moguće za zadržavanje i privlačenje talenata. Vlade, sveučilišta i poslovni sektor međusobnom surađuju.

Najbolje zemlje imaju inovativne obrazovne sustave koji su prilagođeni potrebama poslovnog sektora u razvoju vještina s kojima će se ljudi brzo zaposliti. Istovremeno, mladima pružaju prilike za stjecanje radnog iskustva već tijekom (dualnog) obrazovanja. Najbolje zemlje imaju fleksibilna tržišta rada kombinira s aktivnim politikama poticanja zapošljavanja i jamstvima socijalne sigurnosti nezaposlenih. Stoga se danski model fleksigurnosti navodi kao jedna od prednosti.

Kroz Global Cities Talent Competitiveness Index (GCTCI) gleda se i 46 gradova. Pored ranije spomenutih top 10, Beč (Austrija) je na 15. mjestu, Tallinn (Estonija) na 21., Brno (Češka) na 22., Krakow (Poljska) na 24., a Riga (Latvija) na 29. mjestu. To su pametni gradovi koji kombiniraju jaku infrastrukturu, informacijsku umreženost i e-usluge, ulaganja u znanje i atraktivnost za međunarodne kompanije. Kroz indeks se gleda razina tehnološke razvijenosti putem automatizacije proizvodnih i gospodarskih procesa, umjetne inteligencije i ekonomije suradnje. Navedeni razvojni trendovi transformiraju tržište rada i stvaranju nove poslove koji će obilježiti budućnost i zamijeniti mnoge postojeće. Gdje bi bio Zagreb?

Svjetski indeks konkurentnosti talenata treba biti nit vodilja budućnosti jer predstavlja još jedan u nizu pokazatelja koji mogu pomoći u transformaciji društva prema prosperitetu. Visok životni standard i kvaliteta života se ne može tek tako očekivati kroz oslanjanje na već naučena uvjerenja koja bi onda davala povod za emotivni „optimizam“. Svaki indeks ima svoju preciznu metodologiju i samo rad na implementaciji vodi prema rezultatima koji onda donose realni smisao za optimizam.

Tehnološka transformacija se u najkonkurentnijim zemljama odvija takvom brzinom da umjerene promjene neće biti dovoljne. Dobra je vijest da tehnološka transformacija pruža veliku priliku da se promjene ubrzaju i da se njihovi rezultati pokažu brže nego što se to obično očekuje kroz „realistički“ oprez.

Javne politike koje se predlažu su nužnost koja se mora odabrati ako želimo osigurati napredniju i konkurentniju budućnost i stvarati, zadržavati i privlačiti talente. Dio smo Europske unije čije se članice nalaze među najkonkurentnijim državama svijeta, pogotovo u stvaranju uvjeta za talentirane pojedince. Zato ih Svjetski indeks konkurentnosti talenata vrlo dobro rangira.

Kao i uvijek, jedino rješenje je u sustavnom sagledavanju izvora problema tj. uzroka. To je teže u zemljama čija društva njeguju populizam i kolektivizam koji onda onemogućuju dubinsko preispitivanje (ne)kvalitete društvenih vrijednosti i institucija. S druge strane, zemlje i (pametni) gradovi koji su najkonkurentniji u borbi za talente uvelike imaju tradiciju i nasljeđe individualne slobode i tržišnih odnosa. Čak i one visokorangirane zemlje i gradovi kojima je takvo nasljeđe bilo prekinuto zbog komunizma, kao primjerice Tallinn (Estonija), Riga (Latvija) i Brno (Češka), mogli su napraviti snažnu tranziciju koja je značila modernizaciju kao i oživljavanje tradicija naprednih društava iz pred-komunističkog razdoblja.

Hrvatskoj je takvo nasljeđe individualne slobode i radne etike kroz povijest uglavnom nedostajalo, dok se tranzicija, usporena s mnogim odgodama i otporima, nije dovoljno iskoristila za modernizaciju sustava društvenih vrijednosti i institucija po uzoru na zapadnije i sjevernije zemlje. Regionalno nasljeđe prošlosti još dominira i pruža otpor budućnosti. To se lako može promijeniti uz snagu volje, tako da se prihvate sustavna rješenja koja bi pomake donijela već do 2025.

Dok moramo daleko više ulagati u STEM, ne smije zaboraviti kako nam (naravno reformirani) sustav društvenih znanosti također treba dati korisna znanja kako riješiti nagomilane probleme vezane uz društvene vrijednosti i institucije, iz kojih proizlaze uzroci nekonkurentnosti koji se vide u sustavu javnih politika. Također, u procesu suočavanja s društvenim problemima svako prikrivanje istine bi značilo samo korak unazad.

Dok emigracija postaje izazovno pitanje, premda ne i neobično, snaga volje da se korjenito (a ne tek umjereno) mijenjamo, kako bismo konačno htjeli cijeniti talent i pamet svakog pojedinca, postaje glavna točka o kojoj ovisi prilika da dugoročno postanemo privlačni (konkurentni) za talente. U tom smislu Svjetski indeks konkurentnosti talenata treba biti nit vodilja budućnosti, piše u analizi CEA-e.

You may also like

0 comments