Svjetske burze u znaku grčkih pregovora i reakcija na turske izbore

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale, drugi tjedan zaredom, zbog grčke dužničke drame i mogućeg povećanja kamata u SAD-u prije nego što su mnogi očekivali. Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones pao 0,9 posto, na 17.849 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,7 posto, na 2.092 boda. Nasdaq indeks ostao je gotovo nepromijenjen na 5.068 bodova.

Američko ministarstvo rada objavilo je u petak da je u svibnju broj zaposlenih porastao za 280.000, što je znatno više od očekivanih 225.000 i najveći rast od prosinca prošle godine. Premda je stopa nezaposlenosti porasla s 5,4 na 5,5 posto, ti su podaci, kao i rast plaća, izazvali strahovanja da će američka središnja banka povećati ključne kamatne stope prije nego što su mnogi očekivali. “Snažan rast zaposlenosti dobra je vijest jer znači da se gospodarstvo oporavlja nakon pada u prvom tromjesečju. No, ti podaci sigurno daju više argumenata Fedu za povećanje kamata u rujnu”, kaže Mark Luschini, strateg u tvrtki Janney Montgomery Scott.

Nakon izvješća o zaposlenosti, analitičari vodećih američkih banaka procjenjuju da će Fed početi povećavati kamate već u rujnu, a da bi do kraja godine moglo uslijediti još jedno povećanje cijene novca. Dosad je većina analitičara smatrala da će Fed kamate povećati krajem godine. Fed drži kamate na prekonoćno kreditiranje na međubankarskom tržištu novca blizu nule još od prosinca 2008. godine, a jeftini krediti proteklih su godina poticali rast cijena dionica. Ulagače zabrinjava i grčka dužnička kriza, premda je Atena zatražila i dobila odgodu od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za otplatu četiri rate duga koje dospijevaju u lipnju, od kojih je prva trebala biti plaćena u petak. Otplata sve četiri rate kredita odgođena je do kraja ovoga mjeseca.

Dobra je vijest da je na taj način Grčka zasad izbjegla bankrot, no loša je da i dalje nema značajnijeg napretka između Atene i njezinih kreditora o reformama koje treba provesti kako bi dobila novu međunarodnu financijsku pomoć i tako trajnije izbjegla bankrot i izlazak iz eurozone. Grčka je kreditorima predložila svoj program reformi, koji su oni odbacili jer ga smatraju nedovoljnim. Kreditori su, pak, Ateni predložili svoj program reformi koje bi Grčka trebala provesti kako bi dobila novu tranšu kredita od 7,2 milijarde eura.

Međutim, grčki premijer Aleksis Cipras u petak je u parlamentu taj program nazvao apsurdnima te poručio da ga ne može prihvatiti i da se nada da će biti povučen. I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,6 posto, na 6.804 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,9 posto, na 11.197 bodova, a pariški CAC 1,7 posto, na 4.920 bodova. Na Tokijskoj su burzi, pak, cijene dionica prošloga tjedna pale 0,5 posto, na 20.460 bodova.

Turski burzovni indeksi potonuli su šest posto u jutarnjoj trgovini u ponedjeljak a lira se spustila na novu rekordno nisku razinu prema dolaru budući da je ulagače uplašila politička neizvjesnost koju su donijeli rezultati nedjeljnih parlamentarnih izbora. Indeks Istambulske burze BIST 100 potonuo je nakon otvaranja u ponedjeljak ujutro 5,67 posto a lira je oslabila 4,0 posto u odnosu na dolar, kojim se tako trgovalo po 2,76 lira. Nakratko je turska valuta probila i plafon od 2,8 lira za dolar. Središnja banka reagirala je sniženjem kamata na kratkoročne devizne depozite, počevši od utorka. Tako će kamata na kratkoročne dolarske depozite biti smanjena sa četiri na 3,5 posto, te s dva na 1,5 posto za depozite u eurima.

Odluka je donesena temeljem “aktualnih zbivanja na međunarodnoj i domaćoj sceni”, priopćili su iz središnje banke, aludirajući time, kako tumači AFP, na stanje u Turskoj. Vladajuća Stranka Pravde i razvoja (AKP) dobila je najviše glasova na nedjeljnim parlamentarnim izborima u Turskoj ali znatno zaostaje za apsolutnom većinom prvi puta od dolaska na vlast prije 13 godina. Izbori su održani u kontekstu pojačane zabrinutosti za tursko gospodarstvo, čiji je rast prošle godine kliznuo ispod tri posto.Izborni rezultat proizveo je veliku političku neizvjesnost, a kao mogući ishodi spominju se i koalicija i prijevremeni izbori i manjinska vlada, napominje agencija AFP. Osujećen je i plan predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da isposluje dogovor o novom ustavu kojim bi se ojačala predsjednička funkcija.

U prvim godinama vlasti AKP su hvalili da je proreformskim mjerama Tursku uzdigao na novu razinu rasta i blagostanja. Potom je u prvoj polovini ove godine tržišta uzdrmalo pojačano naginjanje predsjednika Erdogana populističkim mjerama ekonomske politike i sukob sa središnjom bankom oko kamata, napominje AFP.”Izborni rezultat utire put širokoj političkoj raspravi i pregovorima koji bi mogli potrajati nekoliko tjedana”, napominje u bilješci klijentima Deniz Cicek iz Finansbanka. “Stoga će se tržišta fokusirati na izglede za formiranje stabilnje vlade u idućim tjednima”, dodaje Cicek.

You may also like

0 comments