Svjetske burze u porastu

U fokusu Treasury fond

Nakon rasta prinosa u tjednu ranije, pri čemu su krivulje prinosa referentnih svjetskih obveznica poprimile strmiji oblik, prinosi na njemački Bund i američki Treasury prošli su tjedan bili relativno stabilni. Očekivano, objava inflacije u SAD-u nije bila pokretač prinosa, budući da za razliku od euro područja nije došlo do skoka u kretanju inflacije.

Nadalje, predsjednik Feda J. Powell ponovno je naglasio nepovoljna kretanja na tržištu rada i spremnost Feda da se ne suprotstavi potpunom oporavku tržišta rada preranim zaoštravanjem monetarne politike. Obzirom na navedeno, inflacija će vjerojatno ostati ključna tema na financijskim tržištima u sljedećim tjednima i mjesecima.

Povjerenje potrošača u SAD-u neočekivano se smanjilo na najnižu šestomjesečnu razinu početkom veljače, zabilježili su preliminarni podaci U. of Michigana.

Povjerenje potrošača u SAD-u neočekivano se smanjilo na najnižu šestomjesečnu razinu početkom veljače, zabilježili su preliminarni podaci U. of Michigana. Pokazatelj povjerenja potrošača zabilježio je pad s 79,0 na 76,2 bodova. Pri tome, povećana nezaposlenost, ograničena društvena aktivnost zbog Covid-19 te spor proces cijepljenja pridonijeli su spomenutim kretanjima.

S druge strane, pokazatelj očekivanja zabilježio je razinu od 69,8 bodova. Danas su na rasporedu objave industrijske proizvodnje u europodručju za prosinac.

Na Zagrebačkoj se burzi u ponedjeljak očekuje mirno trgovanje jer zasad nema značajnijih vijesti iz domaćeg gospodarstva, no idućih dana očekuje se pozicioniranje investitora uoči objava kvartalnih poslovnih rezultata domaćih kompanija.

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica dosegnule nove najviše razine u povijesti jer se ulagači nadaju da će se s ubrzanjem cijepljenja protiv covida-19 u svijetu ubrzati i oporavak gospodarstava. Zbog lunarne nove godine, na kineskim tržištima neće se raditi do 17. veljače.

Jutros je, naime, objavljeno da je treće po veličini svjetsko gospodarstvo u posljednjem lanjskom kvartalu poraslo 12,7 posto po anualiziranoj stopi, koja pokazuje koliko bi BDP porastao u godinu dana (četiri tromjesečja) kada bi u svakom tromjesečju rastao po istoj stopi po kojoj se povećao u tom tromjesečju u usporedbi s prethodnim.

To je drugo tromjesečje zaredom kako je gospodarstvo poraslo, i to više od očekivanja analitičara, koji su u prosjeku procjenjivali da je BDP porastao 9,5 posto.

No, to je sporiji rast u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je BDP skočio za 22,7 posto po anualiziranoj stopi.

Unatoč snažnom rastu u posljednja dva lanjska tromjesečja, u cijeloj prošloj godini japansko je gospodarstvo zbog izbijanja pandemije koronavirusa palo 4,8 posto, što je prvi godišnji pad BDP-a od 2009.

Podršku tržištima, pak, pružaju novi rekordni dosezi burzovnih indeksa na Wall Streetu u petak, koji već tjednima rastu zahvaljujući nadi ulagača da će američki Kongres uskoro prihvatiti prijedlog predsjednika Joea Bidena o dodatnom paketu fiskalnih poticaja gospodarstvu vrijednom 1.900 milijardi dolara.

Republikanski zastupnici u Kongresu protive se još jednom izdašnom paketu poticaja jer bi to dodatno povećalo proračunski deficit i javni dug, no demokrati imaju prevagu u oba doma parlamenta, pa ulagači vjeruju da će većina Bidenovih prijedloga dobiti zeleno svjetlo.

Novi paket poticajnih mjera trebao bi ubrzati oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva od koronakrize i pomoći milijunima Amerikanaca koji su zbog izbijanja pandemije koronavirusa ostali bez posla.

Ulagače su ohrabrile i vijesti o napretku u distribuciji cjepiva protiv covida-19, kao i padu broja novozaraženih, pa se nadaju skorašnjoj normalizaciji društvenog i gospodarskog života.

Premda nema novih suštinskih vijesti koje bi potaknule tržišta, cijene dionica posljednjih tjedana rastu jer se očekuje jačanje inflacije, s obzirom da vlasti širom svijeta nastavljaju s pojačanom potrošnjom, dok će središnje banke voditi politiku jeftinog novca sve dok ne budu sigurne da se gospodarstvo oporavilo od koronakrize.

Riječju, i dalje se, kažu analitičari, trguje na temelju reflacije, odnosno niza mjera ekonomske politike kojima se povećava ponuda novca i potiče blaga inflacija kako bi se oživjele gospodarske aktivnosti.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta jutros blago pala.

Cijene su nafte, pak, nastavile rasti, nakon što su prošloga tjedna skočile oko 5 posto i dosegnule najviše razine od siječnja prošle godine. Jutros je cijena barela barela na američkom tržištu skočila daljnjih 2,25 posto, na 60,80 dolara, a na londonskom tržištu 1,8 posto, na 63,55 dolara. Rast cijena zahvaljuje se nadi ulagača da će se s ubrzanjem oporavka svjetskog gospodarstva od koronakrize ubrzati i oporavak potražnje za ‘crnim zlatom’.

You may also like

0 comments