Svjetske burze potonule najviše od 2008. godine

Počela recesija
Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi potonuli više od 7 posto, što je njihov najveći dnevni pad od financijske krize 2008. godine, jer se ulagači plaše recesije zbog oštrog pada cijena nafte i širenja koronavirusa, pa se panično povlače iz rizičnijih investicija.

Zbog oštrog pada cijena nafte i strahovanja od gospodarskih šteta uslijed brzog širenja koronavirusa u svijetu, u ponedjeljak ujutro prvo su oštro pale cijene dionica na azijskim, a potom i na europskim burzama. Zbog toga je na Wall Streetu panična rasprodaja dionica krenula od samog početka trgovanja, pa je nakon oštrog pada burzovnih indeksa nedugo nakon otvaranja burze trgovanje obustavljeno na 15 minuta.

No, ni to nije smirilo situaciju, pa je Dow Jones zabilježio najveći bodovni pad u povijesti, više od 2.000 bodova, dok su svi najvažniji indeksi zabilježili najveći dnevni pad od financijske krize 2008. godine. Zbog toga su Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq indeks završili samo jedan postotni bod udaljeni od područja ‘medvjeda’, koje se definira kao pad za 20 posto ispod svoje prethodne rekordne razine. „Ovaj dan zasigurno bi trebao biti upisan u povijesne knjige”, kaže Matthew Keator, partner u tvrtki keator Group.

Panično povlačenje ulagača iz rizičnijih investicija uslijedilo je nakon što su cijene nafte potonule više od 30 posto jer je Saudijska Arabija zaprepastila tržišta odlukom o smanjenju svoje prodajne cijene nafte za sve kupce za 6 do 8 dolara, čime je započela cjenovni rat s Rusijom.

Rusija, drugi najveći svjetski proizvođač nafte, nije u petak pristala na prijedlog OPEC-a o daljnjem smanjenju proizvodnje, pa je Saudijska Arabija smanjila svoje cijene i najavila povećanje proizvodnje nafte kako bi povećala svoj udio na tržištu.

Premda su do kraja jučerašnjeg trgovanja cijene naftne ponešto smanjile gubitke, pa su završile u minusu od oko 25 posto, to je ipak njihov najveći dnevni pad od 1991. godine, kada je započeo prvi Zaljevski rat i kada su cijene potonule 33 posto.

„Puno je straha na tržištima, a ako cijene nafte nastave padati, to bi značilo da globalna recesija nije daleko. Tržišta sada u cijene ugrađuju veliku vjerojatnost od izbijanje recesije”, kaže Peter Cardillo, ekonomist u tvrtki Spartan Capital Securities.

Osim zbog naftnog cjenovnog rata između Saudijske Arabije i Rusije, svjetske su burze pod pritiskom i zbog daljnjeg širenja koronavirusa u svijetu. Broj zaraženih u više od 100 zemalja svijeta porastao je na više od 110.000, pri čemu se broj umrlih približava granici od 4.000. U Italiji dramatično raste broj mrtvih i zaraženih, pa je u nedjelju uvedena karantene u Lombardiji i drugim sjevernim regijama s ukupno oko 16 milijuna stanovnika.

To je samo jedan od primjera koji pokazuje da bi gospodarske štete od koronavirusa zbog narušavanja nabavnih lanaca, slabljenja proizvodnje i potražnje mogle biti veće nego što se još nedavno očekivalo. „Pad cijena nafte dodatno je uzdrmao ionako nestabilna tržišta. Na početku ovoga tjedna vidimo naznake kapitulacije, potpune panike, i to u svim klasama imovine”, kaže Paul O’Connor, direktor u tvrtki Janus Henderson.

Najviše su jučer pale cijene dionica u energetskom sektoru, rekordnih 20,1 posto, no ni ostali najvažniji sektori S&P 500 indeksa, od financijskog i industrijskog do tehnološkog, nisu prošli puno bolje. Na panično povlačenje ulagača s tržišta ukazuje povećani obujam trgovanja. Na američkim je burzama vlasnika jučer zamijenilo više od 17,2 milijarde dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 11,05 milijardi.

Na nesigurnost na tržištima ukazuje, pak, skok VIX indeksa ‘straha’ Čikaške burze opcija za više od 10 bodova, na 54,46 bodova, blizu najviše razine od kraja 2008. godine.To pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 7,69 posto, na 5.965 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 7,94 posto, na 10.625 bodova, a pariški CAC 8,39 posto, na 4.707 bodova. Zbog toga je STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica potonuo 7,4 posto, na najnižu razinu u osam mjeseci, i zaronio u područje ‘medvjeda’, 20 posto ispod svoje prethodne rekordne razine, dosegnute polovicom veljače, piše Novac.hr

Nakon što su jučer svi najvažniji indeksi na Wall Streetu potonuli više od 7 posto, najviše od financijske krize 2008. godine, predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je za utorak konferenciju za medije i porezne poticajne mjere. Premda nije najavio ništa konkretnije, na tržištu se špekulira da ministar financija Steve Mnuchin priprema radikalne mjere.

Očekuje se i da će američka središnja banka uskoro dodatno smanjiti ključne kamatne stope, premda ih je već prošloga tjedna srezala za 0,50 postotnih bodova, u raspon od 1 do 1,25 posto. Tržišta očekuju da će na redovnoj sjednici 18. ožujka Fed srezati kamate za daljnjih 0,75 postotnih bodova, a do travnja možda i blizu nuli. Japansko ministarstvo financija najavilo je jutros novi, već drugi paket mjera kako bi se ublažio negativni utjecaj koronavirusa na gospodarstvo.

U četvrtak, pak, zasjedaju čelnici Europske središnje banke (ECB), pa se očekuju da će smanjiti kamatne stope, premda su već duboko u negativnom području. Burze su već tjednima pod pritiskom zbog širenja koronavirusa u svijetu. Broj zaraženih u više od 100 zemalja svijeta porastao je iznad 114.000, pri čemu je umrlo više od 4.000 ljudi.

U Italiji dramatično raste broj mrtvih i zaraženih, pa je u ponedjeljak premijer Giuseppe Conte pozvao sve Talijane da izbjegavaju putovanja zemljom kako bi se zaustavila epidemija koronavirusa i naredio zabranu okupljanja, proglasivši cijelu Italiju “zaštićenom zonom”. „Ta odluka o karanteni u cijeloj zemlji utjecat će na 15 posto europskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pe će ECB biti pod pritiskom da ublaži ubrzano pogoršanje gospodarske situacije. Zbog toga očekujemo smanjenje kamata i hitne mjere likvidnosti u cilju podrške malim i srednje velikim poduzećima, kao i financiranju nabavnih lanaca”, kaže Brian Martin, ekonomist u ANZ banci.

Smirivanju tržišta pridonio je i rast cijena nafte. Nakon što su jučer potonule gotovo 25 posto, najviše od 1991. godine, jutros je na londonskom tržištu cijena barela porasla 7,5 posto, na 36,94 dolara, a na američkom tržištu 6,9 posto, na 31,13 dolara. Saudijska Arabija zaprepastila je jučer tržišta odlukom o smanjenju svoje prodajne cijene nafte za sve kupce za 6 do 8 dolara, čime je započela cjenovni rat s Rusijom.

Rusija, drugi najveći svjetski proizvođač nafte, nije u petak pristala na prijedlog OPEC-a o daljnjem smanjenju proizvodnje, pa je Saudijska Arabija smanjila svoje cijene i najavila povećanje proizvodnje nafte kako bi povećala svoj udio na tržištu. Uz širenje koronavirusa, to je jučer bio glavni razlog najvećeg dnevnog pada svjetskih burzi od financijske krize 2008. godine.

You may also like

0 comments