Svjetske burze potaknute najavama o oporavku gospodarstva

Optimizam i oprez
Na većini svjetskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle, zahvaljujući najavama o postupnom ukidanju restrikcija i ponovnom otvaranju gospodarstava, no slabi makroekonomski podaci i poslovni rezultati kompanija drže ulagače na oprezu.

Ulagače na najvećoj svjetskoj burzi ohrabrio je prijedlog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da se u tri faze ponovno pokrene gospodarstvo i ukinu restrikcije uvedene u cilju spriječavanja širenja koronavirusa. Trump je u četvrtak na konferenciji za novinare rekao da je u SAD-u prošao vrh epidemije i da je zemlja spremna početi postupno otvarati ekonomiju. I mnoge europske zemlje najavile su postupno popuštanje restrikcija. No, neki analitičari smatraju da je preuranjeno za zaključak da je zdravstvena kriza pod kontrolom.

A na tu slabost ukazuje podatak da je kineski bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju ove godine pao za 6,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je prvi pad drugog po veličini svjetskog gospodarstva od 1992., kada su se počeli pratiti ti podaci, i veći nego što su analitičari očekivali.

Posljednjih tjedana cijene dionica na Wall Streetu snažno rastu, zahvaljujući nadi ulagača da je širenje koronavirusa blizu vrhuncu, da će se uskoro olabaviti restrikcije na poslovanje kompanija i da će veliki fiskalni i monetarni poticaji ublažiti gospodarske štete. Ipak, neki su analitičari suzdržani.

Povijesni pad kineskog gospodarstva posljedica je strogih mjera vlasti usmjerenih na suzbijanje širenja koronavirusa, koji je izbio u Kini krajem prošle godine, zbog čega su uvedene karantene, prekinut promet, zatvorene tvornice i trgovački lanci.  Sasvim je jasno i da američko gospodarstvo ulazi u recesiju. Na to, među ostalim, ukazuje podatak da je prošloga tjedna broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao za daljnjih 5,2 milijuna.

To je, doduše, manje nego tjedan dana prije, kada je taj broj skočio za 6,6 milijuna, no ukupno je u proteklih mjesec dana bez posla ostalo više od 20 milijuna Amerikanaca. To će zasigurno ostaviti dubok trag i na poslovanju kompanija, pa analitičari smanjuju svoje procjene po tom pitanju.

Sada u anketi Reutersa očekuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom kvartalu pasti 12,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su još prošloga tjedna očekivali pad od 6,4 posto. Pad zarada od 12,8 posto na godišnjoj razini bio bi najveći pad od financijske krize.

A na europskim se burzama prošloga tjedna ipak trgovalo opreznije. Doduše, frankfurtski DAX porastao je 0,6 posto, na 10.625 bodova, no londonski FTSE indeks skliznuo je 1 posto, na 5.786 bodova, a pariški CAC 0,2 posto, na 4.499 bodova.   Na azijskim se burzama u ponedjeljak trguje oprezno jer će ovoga tjedna biti objavljeno mnogo gospodarskih podataka i poslovnih rezultata kompanija, koji će pokazati kakve je štete koronakriza nanijela globalnom gospodarstvu.

Na valutnim je tržištima dolar prema košarici valuta blago ojačao, nastavljajući uzlaznom putanjom. Cijene su nafte, pak, dodatno pale, nakon što su prošloga tjedna potonule više od 10 posto jer se ulagači plaše pada potražnje zbog slabosti globalnog gospodarstva. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros skliznula 1,1 posto, na 27,75 dolara.  Na američkom je tržištu, pak, cijena barela s isporukom u svibnju pala 15 posto, na 15,55 dolara, dok je cijena barela s isporukom u lipnju skliznula 5 posto, na 23,70 dolara.

You may also like

0 comments