[vc_row][vc_column width=”1/3″]Brod tone[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica oštro pale, pri čemu je Dow Jones indeks, po prvi put od početka 2017., zaronio ispod razine do 20.000 bodova jer ni veliki fiskalni i monetarni poticaji nisu uspjeli ublažiti strahovanja ulagača od recesije zbog širenja koronavirusa.[/vc_column][/vc_row]
Na najvećoj svjetskoj burzi nastavljeno je izuzetno nestabilno trgovanje. U ponedjeljak je S&P 500 indeks potonuo 12 posto, u utorak je skočio 6 posto, da bi u srijedu ponovno oštro pao.
Dow Jones indeks zaronio je, pak, po prvi put od početka 2017. godine, ispod razine od 20.000 bodova. Tako je izgubio gotovo sve dobitke od kada je Donald Trump prisegnuo kao predsjednik SAD-a. Posljedica je to strahovanja ulagača da bi kriza zbog koronavirusa mogla potrajati do ljeta i izazvati recesiju. Zbog toga ulagače ne ohrabruju ni veliki monetarni i fiskalni poticaji. Pandemija koronavirusa izazvala je velike poremećaje u nabavnim lancima i potražnji širom svijeta, a mnoge su zemlje zatvorile škole, zabranile javna okupljanja, odgodile sportske i kulturne događaje…
Vlasti na različite načine pokušavaju ublažiti posljedice koronakrize. Središnje banke smanjuju kamate i ubrizgavaju na tržišta svjež novac kako bi poboljšale likvidnost, dok vlade uvode fiskalne poticaje. Ovih je dana britanska vlada objavila paket pomoći gospodarstvu vrijedan 330 milijardi funti, a Francuska 45 milijardi eura.
Bijela kuća poručila je, pak, da radi na planu potpora gospodarstvu vrijednom 1.000 milijardi dolara, pri čemu bi svaki Amerikanac mogao dobiti ček na 1.000 dolara. Predsjednik SAD-a Donald Trump zatražio je u srijedu od Kongresa da odobri 500 milijardi dolara za gotovinske isplate poreznim obveznicima, kao i 50 milijardi dolara zajmova za pomoć zrakoplovnim kompanijama.
Nakon zatvaranja Wall Streeta, poslovodstvo te burze objavilo je da će privremeno biti obustavljeno trgovanje na ‘parketu’ i da će se od ponedjeljka trgovati samo elektroničkim putem jer su dva djelatnika burze zaražena koronavirusom.
Na samom početku trgovanja ti su indeksi porasli, nakon što su čelnici Europske središnje banke (ECB) s izvanredne sjednice poručili da će tijekom ove godine kupovati obveznice u iznosu od 750 milijardi eura, što bi trebalo poboljšati likvidnost na financijskim tržištima eurozone. Japanska središnja banka pokrenula je, pak, kupnju japanskih državnih obveznica u iznosu od 9,2 milijarde dolara. Australska središnja banka jutros je, po drugi put u mjesec dana, srezala ključne kamate, i to na rekordno niskih 0,25 posto te najavila otkup državnih obveznica.
Europska središnja banka (ECB) najavila je izvanredni program kupnje obveznice u vrijednosti 750 milijarda eura u nastojanju da pomogne gospodarstvima da prebrode financijsku krizu izazvanu pandemijom koronavirusa, objavljeno je noću na četvrtak, a mjere su pozdravile Njemačka i Francuska. “Izvanredni pandemijski program otkupa”, kako je ta europska institucija nazvala program, uključivat će kupnju obveznica javnog i privatnog sektora, stoji u priopćenju ECB-a.
Odluka o otkupu obveznica dogovorena je telefonskim razgovorom članova Odbora ECB-a u srijedu navečer kao odgovor na kritike da središnja ECB nije pripremila dovoljno mjera za ublažavanje posljedica epidemije koronavirusa. Odluku ECB-a odmah su pozdravili francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier. Monetarni poticaj trebao bi pokazati da je Europa odlučna prevladati krizu izazvanu koronavirusom, rekao je Altmeier.
No, sve to nije impresioniralo tržišta, pa su burzovni indeksi ponovno zaronili u negativno područje jer se ulagači plaše recesije, s obzirom da su mnogi sektori u najvećim svjetskimgospodarstvima paralizirani zbog strogih mjera u borbi protiv koronavirusa.
Pandemija je, naime, izazvala velike poremećaje u nabavnim lancima i potražnji širom svijeta, a mnoge su zemlje zatvorile škole, zabranile javna okupljanja, odgodile sportske i kulturne događaje… Stoga su mnogi poslovni sektori paralizirani, a kako se širenje zaraze ne zaustavlja, ulagači se plaše da će se ta paraliza protegnuti do ljeta zbog čega bi gospodarske štete dodatno porasle.
U takvim je okolnostima dolar nastavio jačati. A nakon što su jučer potonule više od 14 posto i zaronile na najniže razine u otprilike 18 godina, jutros su cijene nafte porasle. Na londonskom je tržištu cijena barela ojačala 1,1 posto, na 25,16 dolara, a na američkom tržištu 6,3 posto, na 21,65 dolara.
