[vc_row][vc_column width=”1/3″]Svjetska banka će nakon 2019. godine prestati financirati istraživačke i proizvodne naftne plinske projekte.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Kako je upravo objavila na skupu o klimatskim promjenama u Parizu, njezin je cilj potaknuti tranziciju globalnog gospodarstva na korištenje ‘čiste energije’, javlja bugarski dnevnik ‘Novinite’.[/vc_column][/vc_row]
No, istodobno je saudijska (državna) naftna tvrtka Saudi Aramco objavila kako do 2025. godine namjerava investirati čak 414 mlrd. dolara u brojne naftne i plinske projekte. Tako će se 134 mlrd. dolara uložiti u bušenje i s tim povezanim uslugama, 78 mlrd. dolara u održavanje proizvodnih potencijala, a oko 20 mlrd. dolara u izgradnju novog golemog petrokemijskog kompleksa. Uprava tvrtke planira 70% ukupnih sredstava realizirati lokalno pa se procjenjuje da će se zbog toga u idućih deset godina otvoriti i više od 40 000 radnih mjesta u Saudijskoj Arabiji, javlja američki naftni portal ‘Rigzone’.
Prema analizi klimatskog think-tanka Carbon Tracker na uzorku od 619 termoelektrana u Europskoj uniji njih 54 posto posluje s gubitkom, a 2030. ta bi brojka mogla biti 97 posto. Upozoravaju investitore da energetske kompanije do tada planiraju zatvoriti 27 posto kapaciteta a kompletno povlačenje iz ugljena do 2030. moglo bi dovesti do gubitaka od oko 22 milijarde eura. Razlog takvoj situaciji su rastući standardi kvalitete zraka koji trebaju biti postignuti do 2021., jer 70 posto postojećih elektrana treba instalirati nove skupe tehnologije. Tu je važan faktor i rast cijena kvota za ugljični dioksid koji utječu na rast proizvodnje iz ugljena dok cijene čistih tehnologija kontinuirano padaju.
