Svjetska banka neizravno financira uzlet proizvodnje energije iz ugljena u Aziji unatoč najavama da će obustaviti većinu financiranja tog sektora, ustvrdila je u ponedjeljak u izvješću aktivistička Međunarodna organizacija za inkluzivni razvoj (IDI).
Termoelektrane na ugljen pridonose promjeni klime i smanjenju površina obraslih šumom na Zemlji, te smrtonosnim bolestima a niču poput gljiva poslije kiše na potezu od Bangladeša do Filipina, i to uz podršku financijskih posrednika koje podupire Svjetska banka, pokazalo je izvješće IDI-ja. Ta je organizacija osnovana 2011. s fokusom na ljudska prava i etičnost u razvoju. Izvješće su objavili u suradnji s aktivističkim organizacijama poput Centra za informacije o bankama i Vijeća za odgovornost.
Iz Svjetske su banke 2013. godine objavili da će u potpunosti okončati potporu gradnji elektrana na ugljen i da će ih podupirati samo u “iznimnim okolnostima”, kada ne postoji održiva alternativa. U međuvremenu su banke i investicijski fondovi koje podupire SB-ova Međunarodna financijska korporacija (IFC) financirali 41 projekt proizvodnje energije iz ugljena, tvrde autori danas objavljenog izvješća.
Proteklih su godina aktivisti u više navrata žestoko kritizirali IFC-ovu potporu financijskom sektoru, uključujući banke i investicijske fondove, tvrdeći da predstavljaju zadnju instancu u procesu zaobilaženja mehanizama zaštite okoliša i društva, ugrađenih u kriterije za odobravanje projekata predloženih za financiranje putem IFC-a.
Krediti financijskom sektoru sada čine nešto više od polovine IFC-ovih dugoročnih obveza, utvrdili su u IDI-ju. IFC inače ne identificira krajnje primatelje novca koje odobrava financijskim posrednicima. Zato je ljudima kojima su projekti naškodili teško tražiti odštetu, ističe se u izvješću. Unatoč tome, autori su analizom podataka uspjeli identificirati 56.127 megawata novih kapaciteta za proizvodnju energije iz ugljena koji su neizravno financirani preko IFC-a.
Među njima je planirana gradnja termoelektrane na ugljen kapaciteta 1.360 megawata u Bangladešu, na rubu šume mangrova u kojoj žive brojne ugrožene vrste a podržava također egzistenciju dva milijuna ljudi. Svjetska banka uskratila je podršku projektu ali je potrebna financijska sredstva potom odobrilo šest banaka koje se redom financiraju preko IFC-a, pokazuje izvješće.
Odgovarajući na upit AFP-a, glasnogovornik IFC-a Frederick Jones kazao je da su u tom međunarodnom zajmodavcu zaključili da izvješće zahtijeva ozbiljno razmatranje. “Ono postavlja važna dugoročna pitanja o tome kako ćemo kreirati jača tržišta čiste energije i poticaje za zemlje i privatni sektor da ne ulažu u ugljen već u obnovljive izvore”, kazao je Jones.
Dodaje da je od 2005. IFC uložio više od 15 milijardi dolara u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i druga područja, a mobilizirali su dodatnih 10 milijardi dolara.
Priznaje ipak da kriteriji IFC-a ne zabranjuju klijentima u investicijskom sektoru financiranje termoelektrana na ugljen, što znači da je moguće da je ta institucija neizravno izložena industriji, i to unatoč tome što IFC-ovi krediti akterima u financijskoj industriji nisu namijenjeni financiranju projekata povezanih s ugljenom a ciljano je kreditiranje “osigurano” kako bi se spriječila takva praksa, napominje on.
