Analiza Bloomberga
Izbjegavanje ozbiljnih posljedica klimatskih promjena sigurno zahtijeva postepeno ukidanje elektrana na ugljen, koje su glavni izvor emisije ugljikovog dioksida. Ipak, situacija je obrnuta. Iako temperature na Zemlji dostižu nove rekorde i znanstvenici upozoravaju na opasne klimatske promjene, upotreba ugljena nastavlja rasti. Glavni razlog je što kad god postoji prijetnja sigurnosti opskrbe električnom energijom, borba protiv globalnog zatopljenja često pada u drugi plan, prenosi Bloomberg Adria.
Prema istraživačkom centru Ember, ugljen je najprljavije fosilno gorivo i čini 35% globalne proizvodnje električne energije u 2023. godini. Prirodni plin dolazi na drugom mjestu s više od 22%. U periodu od 2006. do 2014. godine, ugljen je bio odgovoran za barem 40% svjetske proizvodnje električne energije.
Zemlje u razvoju, poput Kine i Indije, cijene ugljen zbog njegove povoljne cijene i dostupnosti. U tim zemljama upotreba ugljena raste već desetljećima i one su bile odgovorne za dvije trećine svjetske potrošnje u 2023. godini. Ovo je nadoknadilo napredak koji su napravile industrijalizirane zemlje u prelasku na obnovljive izvore energije.
Na zapadu, uporaba ugljena i dalje se održava zbog rastuće potražnje za električnom energijom, uključujući elektrifikaciju vozila, grijanje i širenje podatkovnih centara, što usporava planove za zatvaranje elektrana na ugljen. Također, zbog prekomjerne potražnje, ugljen se koristi više nego što se očekivalo, a ubrzani razvoj klimatski prihvatljivih tehnologija u Kini doprinosi daljnjoj potražnji za ovim gorivom.
Tijekom pandemije COVID-19, potražnja za energijom je opala, a smanjena proizvodnja plina dodatno je pogoršala situaciju. Međutim, nakon što su restrikcije popustile, potražnja za električnom energijom je brzo porasla, a komunalna poduzeća su se okrenula ugljenu kako bi osigurala opskrbu. Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. godine i sankcije Europske unije dodatno su povećali potražnju za ugljenom zbog prekida isporuka plina iz Rusije.
Početkom 2024. godine, porast potrošnje energije iz podatkovnih centara, posebno onih povezanih s umjetnom inteligencijom, mogao bi dodatno povećati potražnju za ugljenom. Kina i Indija, koje su najveći korisnici ugljena, suočavaju se s rastućim pritiskom da održe opskrbu električnom energijom zbog naglog povećanja potrošnje. Kina brzo instalira obnovljive izvore energije, ali i dalje koristi ugljen za balansiranje povremene proizvodnje iz tih izvora. Kina koristi više od polovice globalnog ugljena i iako je predsjednik Xi Jinping obećao da će se uporaba ugljena smanjiti do 2026. godine, Indija planira povećati kapacitet svojih elektrana na ugljen do 2025. godine.
Na godišnjoj konferenciji Ujedinjenih naroda o klimi krajem 2023. godine, gotovo 200 zemalja postiglo je dogovor o prelasku s fosilnih goriva, uključujući ugljen. Ovo je prvi put da su se zemlje složile suočiti s osnovnim uzrokom klimatskih promjena, iako kritičari upozoravaju na moguće slabosti u dogovoru.
Istraživanja pokazuju da je 2023. godina bila najtoplija u povijesti planeta, osim milijardi godina formiranja Zemlje. Međutim, IEA predviđa da će potražnja za ugljenom ostati stabilna do 2025. godine, iako je porasla za 2,6% u 2023. godini. Globalni čelnici će morati povećati međunarodne napore kako bi smanjili potrošnju ugljena i postigli cilj neto nultih emisija do 2050. godine, što zahtijeva pad globalne upotrebe ugljena za više od 90% uz primjenu tehnologija za hvatanje i skladištenje emisija, stoji u analizi Bloomberga koju prenosi Bloomberg Adria.
