Sve je pozitivno, rekli su Orešković i Petrov o reformama

Premijer Tihomir Orešković, koji je u četvrtak na zajedničkoj sjednici klubova vladajuće koalicije predstavio Vladin reformski paket, kazao je kako je sastanak dobro prošao, kako nije bilo kritika te poručio da sve ide u “pozitivnom smjeru”, a s njim se složio i potpredsjednik vlade Božo Petrov koji je sastanak nazvao “konstruktivnim i pozitivnim”. “Mislim da je bilo dobro i danas ću na sjednici Vlade prezentirati program reformi. No, sve u svemu mislim da sve ide u pozitivnom smjeru”, rekao je Orešković novinarima nakon sastanka u Hrvatskom saboru.

Na pitanje je li bilo kritika na predložen reformski paket Orešković je rekao da nije bilo kritike nego su “ljudi imali pitanja”. “Zato smo tu da rastumačimo da i ljudi čuju. Danas i sutra i ovih dana ću malo više u javnosti komunicirati zašto su te reforme bitne i koji će na kraju biti rezultati svih tih reformi”, rekao je Orešković. Reformski će paket, kazao je, do kraja mjeseca slati EK.

Potpredsjednik Vlade Božo Petrov sastanak je ocijenio konstruktivnim i pozitivnim. “Izložen je akcijski plan reformi, a izložio ih je predsjednik Vlade. Bilo je i pohvala i savjeta za unaprjeđenje. Ovo je zaista velik pomak s obzirom na ono što će se raditi. Rekao bih da je to samo početak u odnosu na ono što nas čeka kada ovaj dio plana ispunimo za sljedeću godinu”, kazao je Petrov.

Na pitanje je li bilo kritika Petrov je rekao kako to nisu bile klasične kritike na akcijski plan nego “samo mogućnost unaprjeđenja u sljedećim godinama”. “Mi moramo zaustaviti propadanje koje je bilo do sada i zato ide ova 61 reforma, a nakon toga naravno da postoji i dodatni prostor za napredak. On će ići nakon toga. Prvo su ove mjere koje trebaju razviti određena područja koja su trenutno rudimentarno razvijena”, rekao je Petrov.

Na pitanje o mirovinskoj i zdravstvenoj reformi Petrov je kazao da je to “samo jedna od stvari koje se mijenjaju”. “Ali to je uvela i bivša Vlada i samo se smanjuje rok s tim da to ne stupa na snagu odmah nego 2028. a bilo je 2038.. To je već prethodna vlada usvojila tako da ne vidim to kao neku veliku promjenu. Ako mi u 12 godina ne uspijemo promijeniti stvari tako da možemo zapošljavati mlađi kadar onda nam neće pomoći ni ta mirovinska reforma”, rekao je potpredsjednik vlade Petrov.

Vlada će na sjednici u četvrtak donijeti Nacionalni program reformi, usredotočen ponajprije na tri “rak rane” hrvatskih javnih financija – javna poduzeća, mirovinski i zdravstveni sustav. Reforme neće biti lake, ali će biti fer, ističe visoki izvor iz Vlade naglašavajući kako je krajnji cilj već ove godine “slomiti” javni dug, odnosno 2016. učiniti prvom godinom u kojoj on neće rasti, već će se početi smanjivati. U Vladi tako planiraju što skorije otplatiti oko 200 milijuna eura javnog duga, no za sada ne žele otkriti kako planiraju prikupiti ta sredstva.

Želja je, ističe isti izvor, da već u srpnju rejting agencije izglede za hrvatsko gospodarstvo promijene iz negativnih u stabilne, što bi unijelo pozitivno okruženje, a onda će nakon nekoliko mjeseci sigurno uslijediti podizanje rejtinga. To donosi niže kamate odnosno jeftinije zaduživanje te omogućava uštede za druge potrebe, primjerice socijalu. Vlada će Nacionalni program reformi Europskoj komisiji dostaviti do kraja ovog mjeseca, a njezine se preporuke očekuju sredinom svibnja. U Vladi kažu da se pri izradi programa vodilo računa da bude ambiciozan, ali provediv te da to prošle godine nije bio slučaj, što je Hrvatsku dovelo na rub korektivnih mjera u sklopu procedure prekomjernog proračunskog manjka.

U programu reformi Vlada se uz ostalo fokusira na javna poduzeća, na koja se odnosi polovina javnog duga. Osim što će se njihovi čelni ljudi birati javnim natječajima i putem specijaliziranih agencija za zapošljavanje, u Vladi namjeravaju osnažiti kontrolnu funkciju DUUDI-a. Javna bi poduzeća, naime, trebala izraditi srednjoročne poslovne planove, a DUUDI bi nadzirao njihovu provedbu, o kojoj bi, uz ostalo, ovisilo i nagrađivanje uprava strateških javnih poduzeća. DUUDI će imati značajnu ulogu i u prikupljanju 500 milijuna eura prihoda od aktivacije državne imovine prodajom stanova, zemljišta i vlasničkih udjela u tvrtkama.

U mirovinskom se sustavu očekuje da Vlada predloži početak primjene produljenja dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina, deset godina ranije nego što je to danas uređeno zakonom, dakle od 2028. godine. Također, rok za izjednačenje dobi odlaska u mirovinu za muškarce i žene pomiče se šest godina ranije – na 2025. godinu. Promjene se očekuju i u načinu penaliziranja prijevremenog umirovljenja – umjesto dosadašnjeg umanjenja za 0,10 do 0,34, uvelo bi se linearno penaliziranje od 0,30 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. U prijevremenu mirovinu neće se moći prije 62. godine života, a sada je ta granica 60 godina.

U zdravstvenom sustavu očekuju se izmjene kod dopunskog zdravstvenog osiguranja kako bi se povećali prihodi kroz veću cijenu police, kao i i reforma bolničkog sustava kroz funkcionalno povezivanje bolnica, reformu hitne medicine i racionalizaciju nezdravstvenih usluga u bolnicama. Koji bi se konkretni bolnički odjeli ili bolnice spajali, za sada u Vladi ne otkrivaju, već kažu da će to ovisiti o analizama Ministarstva zdravlja, no ističu da je krajnji cilj poboljšanje indikatora poslovanja bolnica, primjerice popunjenosti bolničkih kreveta, iskorištenosti aparata, i sl.

Najavljivana reforma javne uprave trebala bi uključivati novi sustav plaća, jedan kolektivni ugovor (KU) za državne i javne službenike, smanjenje broja agencija za 13, jačanje sustava e-Građani te uvođenje sustava e-Poslovanje. Želi se postići veća pravednost u politici plaća, bolja učinkovitost rada državnih i javnih službenika, smanjenje rashoda i u konačnici podizanje kvalitete javnih usluga.

Nastavit će se i sa smanjivanjem parafiskalnih nameta, prema ranijim najavama za 300-tinjak milijuna kuna, kako bi se smanjilo opterećenje gospodarstva i poboljšala poduzetnička klima. Poduzetnicima bi trebalo pomoći i sređivanje stanja u zemljišnim knjigama, posebice spajanje zemljišnih knjiga i katastra, što se očekuje već u drugoj polovini ove godine, a jedan je od preduvjeta da se u idućim godinama uvede porez na nekretnine. Njegovu parcijalnu primjenu, kao nešto prošireniju zamjenu za sadašnju komunalnu naknadu u Vladi planiraju za 2018. godinu, a punu primjenu na temelju pune procjene nekretnina od 2020. godine.

Na dnevnom redu sjednice Vlade naći će se i izmjene Uredbe o plaćama policijskih službenika, kojom se predlaže povećanje plaća početnika dizanjem osnovnog koeficijenta složenosti poslova s 0,776 na 0,800. Veću plaću na temelju te uredbe dobivat će oko šest tisuća policijskih službenika. Izmjenama Zakona o državnim službenicima, Vlada pak želi ojačati administrativne kapacitete u sustavima upravljanja europskim investicijskim fondovima te ishođenja dozvola za rad sustava za upravljanje programima i provedbu fondova Europske unije. Riječ je o izmjeni koja bi trebala omogućiti provedbu reformske mjere maksimalnog ubrzanja raspisivanja natječaja za povlačenje EU-ovih sredstava, pa se predlaže brže i jednostavnije zapošljavanje za poslove upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Vlada bi trebala donijeti i odluku o osnivanju povjerenstva za uređenje sustava neporeznih davanja i njihovo smanjenje. Zadaća tog povjerenstva je analizirati postojeće podatke iz Registra neporeznih davanja i utvrditi popis onih koji će se ukinuti ili smanjiti u idućem razdoblju, utvrditi popis onih koji će se smanjiti tijekom ove godine u iznosu od najmanje 330 milijuna kuna, kako bi ukupni učinak smanjenja u 2016. bio najmanje 0,1 posto BDP-a iz 2014. godine. Odlukom se propisuje da bi, među ostalim, to povjerenstvo davalo prethodne suglasnosti za uvođenje novih ili povećanje postojećih davanja. Na čelo povjerenstva predlaže se ministar financija Zdravko Marić.

Kako bi promjene u pravosudnom sustavu pomogle oporavku gospodarstva, što je nedavno zatražio i premijer Tihomir Orešković, Ministarstvo pravosuđa planira niz reformskih mjera koje će najprije krenuti upravo na trgovačkim sudovima. Visoki trgovački sud tako će prvi, već početkom lipnja, uvesti Jedinstveni sustav za upravljanje sudskim predmetima (ICMS). Istovremeno sudskim savjetnicima na trgovačkim sudovima dodjeljivati će se nesporni stečajevi i registarski predmeti kako bi se suci mogli posvetiti kompliciranijim stečajevima što ‘usporavaju’ gospodarstvo i spadaju u skupinu najtežih sudskih zaostataka. “Najkvalitetniju radnu snagu treba usmjeriti na takve predmete, a to se može samo reorganizacijom”, smatra pomoćnica ministra pravosuđa Maja Grubišin koja sa svojim timom radi na poboljšavanju učinkovitosti sustava.

Podsjeća da su gospodarski oporavak i trgovačko sudovanje povezani prije svega zbog duljine sudskih postupaka u kojima se gospodarstvenici nalaze, a loša gospodarska situacija za sobom uvijek vuče i veći broj sudskih postupaka, primjerice zbog nelikvidnosti. “Svjesni smo da je trgovačko sudovanje na nižim razinama nego što bi trebalo biti s obzirom na očekivanja koja imamo mi u Ministarstvu, gospodarstvenici, ali i međunarodna zajednica. Sve što smo do sada radili, a to je uvođenje informacijskih tehnologija, omogućava da pratimo stanje i brže reagiramo u organizacijskom i kadrovskom smislu, a sada trebamo olakšati mobilnost službenika i dužnosnika”, dodaje Grubišin.

Kaže i da su trgovački sudovi odlični za pilot projekte jer je riječ o sustavu koji je vrlo važan, a znatno manji od mreže općinskih i županijskih sudova. Suradnja s predsjednicima sudova ključna je kako bi se utvrdilo na kojem sudu ima viška ili manjka službenika, a kada su u pitanju suci nezaobilazno je i funkcioniranje Državnog sudbenog vijeća (DSV). U ministarstvu vjeruju kako u sustavu ne trebaju novi suci jer se svi nedostatci mogu riješiti razmještanjem postojećih. No, za to je, upozoravaju, nužno povećati učinkovitost DSV-a.

Povećanjem transparentnosti rada DSV-a u Ministarstvu prije svega žele podići povjerenje građana u to tijelo. Osim što ga planiraju dodatno informatizirati i digitalizirati, kao jedan od noviteta planiraju uvesti i prijenos uživo razgovora s kandidatima kako bi ‘zainteresirana javnost’ mogla vidjeti kako je protekao razgovor s pojedinim kandidatom i kakva su mu pitanja postavljali. “Za svaku ideju imamo niz podloga, od statistika, analiza… ‘Stream’ intervjua bi bio ključan i za pritužbe da je ocjenjivanje na usmenim intervjuima nerealno, da je netransparentno, neobjektivno. Kako bi se izbjegle takve optužbe i kako bi prikazali javnosti što se sve događa na intervjuima za suce i na koji način DSV procjenjuje bodove ovu novost planiramo uvesti vrlo brzo”, kazala je Grubišin. Dodala je da imaju potrebnu opremu i da slijedi izrada potrebnih pravilnika.

Što se tiče profesionalizacije predsjednika DSV-a i njegova zamjenika, u Ministarstvu navode da to tijelo trenutno funkcionira kao ‘satelit uprava’ koja nema stalno prisutnog čelnika te da će se profesionalizacijom tih funkcija povećavati i odgovornost. Osim premještanja sudaca za poboljšanje sustava, nužna je i dodatna edukacija te treninzi premještenih sudaca, za što je odgovorna Pravosudna akademija. Za trgovačke suce ključne su edukacije o zakonskim promjenama u vezi stečajeva i predstečajnih nagodbi.

Nakon lipnja, kada će se na Visokom trgovačkom sudu uvesti Jedinstveni sustav za upravljanje sudskim predmetima, koji bi trebao olakšati međusobnu komunikaciju i omogućiti bolje praćenje predmeta i razmjenu dokumenata, uslijedit će potpuna digitalizacija koja bi također trebala krenuti na trgovačkim sudovima. To znači da će se tužbe, žalbe i odgovori na njih skenirati, a kako zapisnici s rasprava u sustavu već postoje u elektronskom obliku cijeli ‘papirnati spis’ uskoro bi, najprije na trgovačkim sudovima, mogao otići u povijest.

Potpuna digitalizacija značila bi i da svi odvjetnici i vještaci sudske dokumente, ali i obavijesti poput poziva na raspravu, dobivaju u elektronskom obliku. Zbog toga se s Hrvatskom odvjetničkom komorom dogovara obveza da svaki odvjetnik ima certificiranu e-mail adresu, registriranu u sustavu. Ova godina planirana je za izradu zakonodavnog okvira, a među zakonima koje treba donijeti u ministarstvu navode i onaj o vještacima. Upravo dugotrajna i skupa vještačenja mogu nepotrebno produljiti sudske postupke, a česti su i prigovori da ne postoji registar vještaka ili propisani uvjeti njihove edukacije i certificiranja. I njih u konačnici treba uvesti u sustav e-spisa te im, kao i s odvjetnicima, omogućiti certificirane e-mail adrese na koje bi primali službene dopise.

You may also like

0 comments