Home Hrvatska Švaljek: Vrijeme je da se upravljanje Gradom Zagrebom promijeni

Švaljek: Vrijeme je da se upravljanje Gradom Zagrebom promijeni

by Energypress.net

Kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba Sandra Švaljek gostovala je u Novom danu.

Što je motiv da se upustite u borbu za najveći grad u Hrvatskoj? Zagrepčani su željni promjena na čelu Grada, a ja znam da imam i znanja i iskustva i ideju kako na moderniji način voditi Zagreb.

Može li se to bez podrške velikih stranaka? Vjerujem da postoje takvi primjeri, to je i sadašnji gradonačelnik Bandić. On je na prethodnim izborima kao nezavisni kandidat i osvojio je izbore. Imao je, doduše, drugačiju poziciju nego ja danas, ali ja imam veliku podršku građana.

Zašto se baš sada kandidirate? Još je godinu dana do izbora. Planiram poduzeti veći broj aktivnosti i želim da me građani bolje razumiju. Znam da se sjećaju vremena kada sam mijenjala gradonačelnika, ali to su bile izvanredne okolnosti. Želim im se predstaviti u normalnim uvjetima i treba mi vremena da bolje razumijem njihove potrebe, želim otvoriti rasprave i teme koje su kontroverzne te u dijalogu s građanima pripremiti platformu za vođenje Grada.

Koje su to kontroverze? Zagreb treba riješiti komunalne probleme, visoka politika se vodi na nekom drugom mjestu. Jakuševac treba zatvoriti do 2018. godine, čak ako se i dobije produženje tog roka, jer stanje nije zadovoljavajuće. Znamo za najavu izgradnje spalionice, od koje se odustalo bez nuđenja novog rješenja. Građani trebaju reći svoju preferenciju, treba ponuditi različita rješenja, koja su u primjeni u drugim gradovima i pokupiti ona najbolja.

Koji vi način nudite? Smatram da u Zagrebu treba iskorištavati otpad kao resurs – plastika, staklo i papir mogu biti resursi. Smatram da je i s okolišnog, ali i sa društvenog stajališta bahato to odlagati na Jakuševcu. Treba ga sortirati i nuditi gospodarskim subjektima kao siovinu, koju mogu valorizirati. To nije neostvarivo. Treba posegnuti za primjerima najbolje prakse, to ne treba mistificirati, to je lakše danas, osobito zbog bespovratnih sredstava EU fondova.

Koliko to košta i koliko vremena je za to potrebno? Nemam detaljne procjene, ali ta godina moje kandidature može biti prilika za procjenu troškova. Infrastrukturu treba prilagoditi građanima. Ne možete očekivati da će građani kilometrima hodati do najblijžeg reciklažnog dvorišta ili zelenog otoka. Potrebne su određene kante za odlaganje otpada i treba kazniti one koji i dalje trpaju sav otpad u jednu kantu.

To je obećavao i aktualni gradonačelnik. No, nije provedeno.

Kako komentirate stanje u zagrebačkim dječjim vrtićima? Jeste li se pridružili prosvjedu prošloga tjedna, kada su tete iz vrtića izašle na ulicu zbog manjka kapaciteta za oko 10.000 djece? Nisam se pridružila, ali vrtićima se treba posebno pozabaviti. Znamo da u nekim četvrtima veliki manjak u jaslica i vrtića. Zaposlenim ženama treba dati priliku da se mirno rade, što ne mogu bez vrtića, a oni, recimo također, ne rade poslijepodne. Znamo da danas žene namaju radno vrijeme i da ono ne prestaje u 4 sata poslijepodne, kao i da je često nemoguće organizirati rad drugačijee, a žene si često ne mogu priuštiti čuvanje djece mimo vrtića.

Što biste vi gradili – fontatne ili vrtiće? Ne treba graditi zgrade koje su arhitktonska čuda. Svi znamo da se mlade obitelji doseljavaju nove kvartove – nastane baby boom, pa onda kvart stari i nestaje potreba za vrtićima. Treba graditi mobilne i fleksibilne vrtiće. Fontatne trentuno nisu prioritet.

Koliko se moglo vrtića izgraditi tim novcem? Nisam računala, ali sigurno se mogao riješiti problem barem u jednoj četvrti.

Kako gledate na problem maksimirskog stadiona i financiranja NK Dinama? Maksimir će ostati dulje vrijeme tamo gdje je, a što se tiče financiranja vrhunskog sporta to se treba rješavati po jasnim kriterijima i standardima, predočenim građanima. Ovako se izazivaju sumnje i građani sumnjaju u diskriminaciju. Treba odrediti vrlo jasne kriterije – to je skupo i grad bi se trebao fokusirati na stvaranje prilika za aktivan život svih građana.

Kako komentirate odnose u Gradskoj skupštini i upravljanje gradom od strane Bandića? Znamo kakvi su odnosi. Koalicija HSS-HSLS je raskinuta prije godinu dana, Kosor je podnio ostavku i sad se formira nova većina, koja će osigurati donošenje odluka u godinu dana pred izbore.

Hoće li sadašnja garnitura izdržati do kraja mandata? Ne postoji način da ne izdrži – sljedeći se proračun izglasava po prirodi stvari, uoči izbora, sigurno će izdržati do kraja.

Kako ste započeli suradnju s Vladimirom Ferdeljijem, koji je u HSLS-u? On je nezavisni zastupnik, kao i ja, ali član kluba HSS i HSLS-a. Intenzivno smo surađivali kad smo birali upravu Zagrebačkog holdinga, bio je u nadzornom odboru i zalagao se za biranje uprave javnim natječajem. To je bila toliko kvalitetna suradnja da smo uspostavili odnos povjerenja.

No, Bandić je opet postavio svoje ljude. Kako on sada posluje i smatrate li i dalje da je potreban javni natječaj za izbor uprave? To je veliko trgovačko društvo s oko 11 tisuća ljudi, utječe na kvalitetu života Zagrepčana, njime treba upravljati na najbolji i najodgovorniji način. Nemam detaljan uvid u upravljanje, ali imam osjećaj da Bandić utječe na odluke.

Kako vidite prva tri mjeseca Vlade? Provode li se najavljene reforme? U prva tri mjeseca nismo vidjeli velike rezultate, mislim da je to još uvijek razdoblje traženja i problemi s upravljanjem parlamentarnom većinom u Saboru. Nadam se da će bolje krenuti, iako mi se čini da je težište danas mimo gospodarstva, mada je najavljivano da će u fokusu biti reforme. Suradnja je slaba, krhka i mislim da tu treba mudrosti da se održi kohezija i da se krene raditi prema Nacinalnom programu reformi te programu konvergencije. To su ozbiljne mjere i zahvati i traži predan rad Vlade, a ne naglasak na ideološkim pitanjima.

Kako gledate na izmjene koje se najavljuju vezane za zdravstveno i mirovinsko osiguranje? Poskupljenje dopunskog osiguranja odgođeno je jeseni, nekim se promjenama mirovinskog sustava protivi i HDZ – neće glasati za odlazak u mirovinu sa 67 godina. Kako to vidite, nema konkretnih prijedloga? Plan je koherentan i primjeren gospodarskom stanju u zemlji, ali Vlada ne komunicira stanje na najbolji način. Ono nije dobro, zahtjeva ozbiljne zahvate, pa i odlazak u mirovinu sa 67 godina nužna mjera. Građanima se to nije dovoljno detaljno objasnilo.

Pa rečeno je da to neće zahvaćati nas nego naša djecu. Je li to dobra poruka? Sebično se odnosimo prema raznim pitanjima pa i mirovinskom sustavu. On se financira zaduživanjem što znači da opet pada na iduće generacije. Ako ne produljimo dob za odlazak u mirovinu, više ćemo tereta prebaciti, a to je presebično i to nije u redu.

U mjesec i pol dana Vlada očekuje smanjiti dug za 200 milijuna eura, privatizirati državna poduzeća. Može li se to u tako kratkom roku? Plan je prodaja stanova u vlasništvu države, to utječe na deficit i dug. Što se tiče prodaje društava, to neće ići tako brzi, ali stanovi će ići lakše i brže, ali ne znam je li poduzeto sve da se s tim krene.

Je li realno očekivati rad BDP-a za 2 posto, ima li preduvjeta za to? U ovom trenutku ne. Potencijalna stopa rada nam je oko 1 posto, a ona se temelji na neposrednom okruženju, turističkoj sezoni, ponešto ubrzanoj potrošnji, međutim, da se poduzelo nešto što bi ohrabrilo invetitore i ojačalo gospodarstvo – nije.

Kako gledate na ukidanje najveće stope poreza u Hrvatskoj, od 40 posto? Je li ona dobra? Ona je najavljena, ali i druge mjere u poreznom sustavu, o čemu ne znamo dovoljno. Ukidanje može imati dobre efekte, kao i proširenje razreda stope od 20 posto i primjena na visokim razinama 40 posto. Porez opterećenje rada je veliko, kao i poduzetnika, pogotovo kad se usporedi sa susjedstvom, ono je visoko i nekonkurentno.

Koje je vaše mišljenje o teritorijalnom preustroju i reformi državne uprave? Broj zaposlenih je visok, možda usporedivo s drugim državama nije, ali za ono što uspijevamo izvesti i sudeći po našim ekonomskim performansama on je prevelik. Do teritorijalnog preustoja će doći prije ili kasnije, ali se treba temeljito pripremiti. Analiza je postojalo puno i ne trebamo više analiza. Trebamo bolju komunikaciju. Građnaima nije jasno što će im to donijeti, a političari koriste prostor za manipulaciju. Ovaj broj jedinica lokalne samourave – imamo 555 općina i gradova – za veličinu Hrvatske je bitno prevelik.

Za vrijeme formiranja sadašnje većine, razgovarali ste s Mostom – čak se govorilo i da ste kandidatkinja Mosta za premijerku. Kako ih danas gledate? Most je naprosto morao koalirati s nekim, dogodilo se da je to učinio s HDZ-om, sad moraju naći način da to izvedu, ali to nije jednostavno. HDZ je veći i Mostu nije lako nametnuti svoje ideje i ambicije. Nadam se da će doći do uspostavljanja dobrog načina komunikacije i da če postati jasno koliko je važno gospdarstvo i vraćanje povejerenja.

Mostov rejting se stalno topi. Govori li to da u Hrvatskoj treći put nije moguć? Imali smo poraze Mirele Holy, Laburista, slab rezultat Živog zida… Jesu li građani razočarani ponudom stranaka oko centra, odnosno onima koje nisu ni HDZ niti SDP? Pad rejtinga zasigurno govori o razočaranju građana, ali vidim veliki prostor na središtu i mnogi građani očekuju to i dalje. Ako se pojavi nova snaga na sredi prostoru, vjerujem da će biti u stanju zadobiti povjerenje. U Gradu Zagrebu to sigurno očekujem.

Je li točno da ste priskrbili podršku HDZ-a? Navodi se i da biste mogli na izbore izaći kao njihova kandidatkinja. Prvi put čujem za tu informaciju, ali svašta se pričalo o meni – i da me podržava SDP i druge stranke. Za sada ću izaći na izbore kao nezavisna kandidatkinja. Ako postoje stranke koje su spremne stati iza mog programa, ideja i prijedloga, ja ću to prihvatiti, ali za sada ne znam koje su to stranke.

Biste li prihvatili da budete kandidat HDZ-a? Neću sigurno biti HDZ-ova kandidatkinja, bit ću nezavisna. Ali ako neka od velikih stranaka želi podržati nezavisnu kandidatkinju, to je na njoj, rekla je Švaljek za N1.

Related Posts