Svađe zbog popisa stanovnika traju i dalje

Objava rezultata popisa stanovništva Bosne i Hercegovine, provedenog još 2013. godine, i dalje je neizvjesna zbog prijepora oko metodologije kojom treba odrediti tko od popisanih u toj zemlji doista živi i radi, a upravo o tome ovisi status više od 400 tisuća bosanskohercegovačkih državljana, prenosi u ponedjeljak sarajevski “Dnevni avaz”. Agencija za statistiku BiH koja je bila zadužena za provedbu popisa ranije je najavila kako će cjelovite rezultate početi objavljivati od lipnja, no za sada nema potvrde da će tako i biti.

“Avaz” navodi kako je kašnjenje uvjetovano činjenicom da je popis ponovo doveo do nepomirljivih svađa predstavnika Federacije BiH i Republike Srpske u zajedničkim tijelima koja su trebala utvrditi točnu metodologiju određivanja rezidenata odnosno osoba za koje se nedvojbeno može utvrditi da im je u BiH mjesto prebivališta te da u njoj rade ili se školuju. U biti je riječ o nastavku prijepora nastalih prije same provedbe popisa, a tada je bilo sporno hoće li se kao stanovnici BiH evidentirati osobe koje su izbjegle iz zemlje, no u njoj su zadržale imovinu ili pak imaju snažne obiteljske veze a BiH.

Sukob je sada eskalirao do te mjere da će se u rješavanje morati uključiti inozemni statistički stručnjaci, čiji je dolazak u Sarajevo najavljen za 8. lipnja. Jedini službeni podatak kojega je Agencija za statistiku BiH do sada objavila je onaj o ukupnom broju stanovnika. Prema informacijama koje su objavljene po okončanju popisa prije godinu i pol, u BiH je u listopadu 2013. godine živjelo 3.793.358 stanovnika.Riječ je o osobama koje su popisivači neposredno zatekli ili o onima kojih u trenutku popisa nije bilo, no podatke o njima dali u članovi njihovih obitelji ili kućanstava. Kod svakog popisa ti se podaci naknadno revidiraju kroz kontrolna pitanja kojima se utvrđuje tko u BiH ima radno mjesto ili se tamo školuje i koliko izbiva iz zemlje. Metodologija određivanja rezidentnog stanovništva je različita i uglavnom ovisi o kriterijima koje usvoje statističke institicije države, a u BiH o tome do sada nije bilo moguće postići dogovor. Prema “Avazovim” izvorima predstavnici RS zagovaraju primjenu najoštrijih kriterija čijom bi se primjenom ukupan broj stanovnika BiH smanjio za više od 437 tisuća.

Uz takvu metodologiju, koja iz popisa uglavnom briše osobe koje su tijekom rata prognane ili izbjegle a do danas nisu trajno riješile svoj status te dio vremena provode u inozemstvu, broj stanovnika BiH bio bi manji za 233 tisuće Bošnjaka, gotovo 87 tisuća Hrvata i 102 tisuće Srba. Na temelju takve redukcije došlo bi se do konačne brojke od 3.356.073 stanovnika BiH, koliko ih je ta zemlja kao nekadašnja republika u sastavu SFRJ imala 1965. godine. Uz primjenu ove metodologije konstatiralo bi se kako u BiH živi 1,67 milijuna Bošnjaka ili 49,78 posto, Hrvata bi bilo nešto više od 507 tisuća odnosno 15,12 posto a Srba oko milijun i pedeset tisuća ili 31,39 posto, dok bi pripadnika drugih etničkih skupina ili neopredijeljenih bilo oko 124 tisuće ili 3,71 posto.Statističari koji se protive primjeni ovakve metodologije drže kako bi ona značila pravu demografsku katastrofu za BiH, koja je zbog posljednjeg rata ionako pretrpjela značajne gubitke stanovništva. Prema popisu provedenom 1991. godine BiH je imala 4,37 milijun stanovnika.Najviše je bilo onih koji su se tada izjašnjavali Muslimanima i to 1,9 milijuna ili 43 posto.Hrvata je tada u BiH bilo nešto više od 760 tisuća odnosno 17,4 posto a Srba 1,36 milijuna ili 31 posto.

You may also like

0 comments