[vc_row][vc_column width=”1/3″]Sedamdeseta obljetnica[/vc_column][vc_column width=”2/3″] NATO slavi 70. rođendan i zemlje članice se svađaju. U središtu pozornosti je ponovno SAD – Amerikanci su se okomili na Tursku zbog posla s Rusima oko nabavke oružja, ali i na Njemačku zbog premalih izdvajanja za obranu.[/vc_column][/vc_row]
Zamjenik američkog predsjednika Mike Pence ponovio je kritike iz Bijele kuće na račun Njemačke – on je još jednom kritizirao njemačke obrambene izdatke i ukorio je Njemačku zbog suradnje s Rusijom oko gradnje plinovoda Nord Stream 2 (Sjeverni tok 2).
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas odbacio je kritike vezane uz budžet savezne vlade: „Znam da je drugima ponekad teško shvatiti našu budžetsku proceduru. Ali mi smo se jasno obvezali da ćemo investirati više novca u obranu, i mi ćemo ispuniti obećanje”, rekao je Maas. Šefovi država i vlada zemalja NATO-a 2014. su se dogovorili da bi se sve članice Saveza do 2024. trebale povećati izdatke za obranu na visinu od 2% BDP-a. Njemačka je do 2024. obećala da će te izdatke povećati – ali na 1,5%.
Za sada je potpuno nejasno kako savezna vlada želi ostvariti to obećanje. Sudeći po posljednjem godišnjem izvještaju NATO-a, njemački izdaci su u protekloj godini iznosili 1,23% BDP-a. Srednjoročno planiranje, sudeći po navodima Ministarstva obrane u Berlinu, predviđa povećanje na 1,26% do 2023. Po tome bi onda vojni izdaci u samo godinu dana (od 2023. do 2024.) trebali porasti za dvoznamenkasti milijardski iznos – ukoliko se doista želi ostvariti zadani cilj, piše DW.
[quote_box name=””]
Članstvo u Savezu jest i pitanje novca i pri tome se često miješaju članarina i ulaganje u obranu, komentira analitičar Tabak za DW.
„Jedini koji u javnoj sferi tih 2% BDP-a tumači kao davanje Savezu je američki predsjednik Donald Trump“, za DW kaže analitičar portala Obris.org Igor Tabak. Naime, Hrvatska je u prošloj godini za članstvo platila nešto više od 31 milijuna kuna, dok se 2% BDP-a odnosi na izdvajanja za vlastitu obranu. Riječ je o cilju koji su članice postavile 2014. godine u Cardiffu.
Vladajući su se tako pohvalili da su izdvajanja skočila s 1,3 na 1,71 posto, što je gotovo nadomak cilja, no upravo je Tabak upozorio da se radi tek o nešto kreativnijem računanju: „Prije dva tjedna NATO je objavio nove podatke koje su mu podastrle članice. Hrvatska je promijenila metodologiju u zadnjih godinu dana i to se sada vidi kroz te podatke. Formalno je podignula iznos za taj glavni kriterij dostizanja 2%, ali bez neke reforme ili ozbiljnog povećanja izdvajanja za obranu.” Jednostavno rečeno, Hrvatska je u sumu izdvajanja ubacila i isplate mirovina djelatnih vojnih osoba, ali i branitelja.
Tabak objašnjava da je to na tragu same sugestije Saveza, ali i da Hrvatska praktično ne razlikuje vojsku iz Domovinskog rata i vojsku nakon njega. „No za razliku od veterana domovinskog rata, koji imaju brojna prava i poseban zakon, mirovine poslijeratnih vojnika su bitno manje darežljive, kao što su i sva druga socijalna i profesionalna prava aktualne vojske bitno skromnije regulirana. Iako formalno nema razlike, ona se vidi u praksi. I baš zbog toga Hrvatska je do sada radila razliku u izvještavanju za NATO“, navodi analitičar. Za lakše razumijevanje kažimo da je prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na 31. siječnja isplaćivano 15.108 mirovina djelatnih vojnih osoba u prosječnom iznosu od 3.780 kuna. I, još važnije, isplaćivano je 71.213 mirovina branitelja u prosječnom iznosu od 5.742. kune.
„Samo su dvije članice koje su imale rat nakon Drugog svjetskog rata na svom prostoru. Jedino su Slovenija i Hrvatska imale opću mobilizaciju“, objašnjava analitičar Tabak. Samim time, u jednom trenutku imale su značajno veći udio vojnika u općoj populaciji. „Kao što je Hrvatska iz Ministarstva obrane izdvojila veteranska pitanja u posebno ministarstvo, na isti način su se donedavno tretirala vojna izdvajanja prilikom izvještavanja za NATO. Riječ je o velikim blokovima i stanovništva i novca koji mogu iskriviti cijeli pogled na temu i zato su do sada bili izdvajani, iako su bili dopušteni.”
Zapravo, napuhavanjem izdvajanja uračunavanjem braniteljskih mirovina, otežavaju se dosizanja drugih kriterija. Suma je s 4,9 skočila na 6,5 milijardi kuna. „Kako je dignuta cjelina proračuna, tako je dignuta i kvota koja bi trebala biti uložena u modernizaciju. U istom tom Cardiffu je preporučeno da bi 20% uloženoga trebalo odlaziti na modernizaciju. A imali smo velikih problema s dostizanjem tih 20% dok su se konzervativnije računala ulaganja u obranu. Kako smo skočili na listi ukupnih izdvajanja, tako smo automatski pali na listi modernizacijskih izdvajanja. Tu smo sada na samom dnu Saveza“, zaključuje Tabak. Bugarska, na primjer, ne uključuje mirovine u izvješća za NATO, piše DW.
[/quote_box]
Američka vlada ostaje vjerna kursu konfrontacije u odnosu na druge partnere u NATO-u: predsjednik Donald Trump već je u više navrata u prošlosti izrazio sumnje hoće li SAD u slučaju napada na nekog europskog partnera doista pružiti bezuvjetnu vojnu podršku. Zbog ljutnje oko (po njegovom mišljenju) preniskih obrambenih izdvajanja zemalja poput Njemačke, Trump je čak prijetio povlačenjem SAD-a iz NATO-a.
I njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen ponovno je odbacila američke kritike i naglasila kako će se Njemačka držati obećanja NATO-u o porastu vojnih izdvajanja. Savezna vlada je do 2024. obećala izdvajanja od 1,5% BDP-a, a nakon toga i daljnji porast. I toga se držimo, napisala je von der Leyen u članku koji je objavila u istu Passauer Neue Presse.
Istovremeno je ministrica upozorila i na „korekcije” budućeg obrambenog budžeta. „Dobro je da će u 2020. budžet ponovno porasti, na otprilike 45 milijardi eura, što je preko 1,3% BDP-a. Ali planirani rast za godine koje slijede nakon toga još uvijek nije dovoljan. Tu se stvari moraju mijenjati, i promijenit će se.”
Von der Leyen je naglasila da se pritom ne smije samo gledati na obrambene izdatke. „Njemačka je zemlja koja na raspolaganje stavlja drugi najveći broj vojnika za trupe NATO-a, u ovoj godini i 2023. predvodimo postrojbe za brze intervencije, kod nas je stacionirano srce nove NATO-ove logistike, u Ulmu, a dajemo doprinos i na puno drugih polja.”
Ali američki dopredsjednik Pence nije se na rođendanskom partyju zaustavio na napadima na Njemačku. U nemilost Washingtona pala je i Turska. Svađa dviju zemalja vrti se oko turske kupovine jednog spornog ruskog sustava za proturaketnu obranu. Uoči sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a u Washingtonu, SAD povećava pritisak na Ankaru – ali Turska i dalje nepokolebljivo stoji iza posla s Moskvom.
Mike Pence je rekao: „Turska mora izabrati: želi li biti odlučujući partner najuspješnijeg vojnog saveza u povijesti čovječanstva, ili želi riskirati sigurnost tog partnerstva, i to donošenjem neodgovornih odluka koje potkopavaju taj savez?” Ukoliko Turska doista kupi sustav S-400, ta zemlja riskira isključenje iz programa F-35 koji se tiče borbenih zrakoplova, dodao je Pence.
Na odgovor nije trebalo čekati dugo. „Sjedinjene Države moraju birati – žele li ostati turski saveznik ili žele riskirati naše prijateljstvo sklapanjem saveza s teroristima, čime potkopavaju obranu svog NATO-partnera od njegovih neprijatelja”, napisao je na Twitteru turski dopredsjednik Fuat Oktay.
On je pritom ciljao na podršku SAD-a kurdskoj miliciji YPG na sjeveru Sirije. Ankara u YPG-u vidi ogranak zabranjene kurdske Radničke stranke PKK. Po navodima iz njegovog ministarstva, američki šef diplomacije je na jednom sastanku u Washingtonu upozorio svog turskog kolegu Mevlüta Cavusoglua da bi samovoljne vojne operacije Turske na sjeveru Sirije „mogle imati potencijalno katastrofalne posljedice”.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ponovno je zaprijetio da će vojno napasti YPG. Američki predsjednik Trump u siječnju je zaprijetio Turskoj gospodarskim uništenjem, ukoliko ta zemlja napadne Kurde u Siriji. Turska je ponovno jasno odbacila američke zahtjeve da Ankara odustane od kupovine ruskog proturaketnog sustava. “Deal oko S-400 je zaključen, mi se iz njega nećemo povući”, kazao je Cavusoglu. Šef diplomacije u Ankari pritom ne smatra da će se Turska zbog toga morati automatski odreći američkih borbenih zrakoplova F-35. Ruski sustav s-400 ne mora nužno biti kompatibilan s NATO-ovim sustavima, dodao je. I naglasio kako se kod ruske opreme radi o obrambenom sustavu za turske potrebe.
Cavusoglu je upozorio SAD i da ne stavlja Tursku u situaciju u kojoj mora birati – između dobrih odnosa s Rusijom i SAD-om. Primjer Ukrajine je pokazao kamo to može dovesti, napomenuo je Cavusoglu, misleći pritom na tamošnji građanski rat.
Usprkos očiglednom nejedinstvu unutar Sjevernoatlantskog saveza, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg svejedno je prigodničarskim floskulama obilježio rođendan Saveza – ali one su djelovale ipak neuvjerljivo: „Uvijek iznova su Europa i Sjeverna Amerika zajedno i pod istom zastavom služile miru i demokraciji”, kazao je Stoltenberg. Naglasivši pritom kako saveznici i dalje stoje jedni uz druge – kako bi se suočili s izazovima današnjeg vremena, piše DW.
