[vc_row][vc_column width=”1/3″]Regresivna institucija?[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) i Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku u utorak, 26. veljače održat će okrugli stol o tome kako postići viši stupanj energetske neovisnosti u strateškom energetskom razvoju Republike Hrvatske.[/vc_column][/vc_row]
O izazovima energetske politike – kako postići rast i konkurentnije gospodarstvo govorit će profesor Igor Dekanić, o cijenama nafte i prirodnog plina dr.sc. Stevo Kolundžić, a o mogućnostima obnove zaliha i povećanja pridobivanja ugljikovodika u Republici Hrvatskoj doc. dr. Vladislav Brkić.
Geotermalna energija – potencijal Republike Hrvatske tema je mr. sc. Željke Sladović, o budućnost naftnog biznisa u Republici Hrvatskoj izlagat će mr. sc. Ivan Medarac, o stanju i izgledima naftno-plinske energetske djelatnosti u Republici Hrvatskoj mr. sc. Ivica Billege, dok će o mogućem doprinosu elektroenergetike postizanju višeg stupnja energetske neovisnosti/sigurnosti u strateškom razvoju Republike Hrvatske govoriti profesor Željko Tomšić.
Pozdravnu riječ uputit će predsjednik HAZU, akademik Velimir Neidhardt, a uvodnu riječ predsjednik Znanstvenog vijeća HAZU za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku akademik Mirko Zelić,
Potrošnja primarne energije u Hrvatskoj dvostruko veća od proizvodnje
Na okruglom stolu, koji će se održati u dvorani knjižnice HAZU, predviđena je i mogućnost rasprave. “Temeljni cilj u postizanju višeg stupnja energetske neovisnosti Republike Hrvatske odnosi se na obnovu zaliha ugljikovodika. Važno je naglasiti da je potrošnja primarne energije u Hrvatskoj dvostruko veća, nego što je proizvodnja, a u slijedećih nekoliko godina odnos će biti još nepovoljniji i može doseći energetsku ovisnost o uvoznim energentima i do 90 posto budući da su sva naša naftna i neka plinska polja stara preko 40 godina”, ističu iz HAZU u priopćenju kojim najavljuju okrugli stol posvećen načinu postizanja višeg stupnja energetske neovisnosti Hrvatske i koja se, kako navode, u načelu temelji na vlastitim izvorima energenata svih oblika.
U najavi podsjećaju da se na početku stoljeća 90 posto primarne energije dobivalo iz fosilnih energenata i dodaju kako su očekivanja da će se na kraju ovog stoljeća 50 posto energetskih potreba u svijetu zadovoljavati iz obnovljivih izvora energije (OIE).
“Do 2050. godine europska energetska strategija ima kvantificirane energetske ciljeve – u Hrvatskoj je u izradi energetska strategija, podloga „Zelena knjiga“ je završena, s ciljevima do 2035. godine i projekcijama do 2050. godine. Do istog strateškog obzora nafta, a osobito prirodni plin (ali i biometan i vodik), imat će značajne udjele u zadovoljavanju energetskih potreba. Nafta još uvijek ima značaj repera u određivanju cijena energenata a njoj uz bok je i prirodni plin. Prema tome ugljikovodici imaju karakter strateških roba. Sve su to razlozi radi kojih poslovni svijet živo interesira predviđanje cijena nafte, naftnih derivata i prirodnog plina”, stoji u priopćenju.
Iz HAZU ističu kako se temeljni cilj u postizanju višeg stupnja energetske neovisnosti Republike Hrvatske, odnosi se na obnovu zaliha ugljikovodika. “Opće je poznato da se zalihe ugljikovodika najkvalitetnije mogu obnavljati istraživanjem koje rezultira njihovim otkrićem, razradom i privođenjem proizvodnji. Zalihe se mogu povećavati proširenjem postojećih ležišta, uvođenjem novih metoda i rudarskih radova za povećanje iscrpka nafte i optimizaciju proizvodnje (sekundarne- IOR i tercijarne metode-EOR). Daljnji pad zaliha i proizvodnje nafte i plina u Hrvatskoj vodio bi postupnom odumiranju naftnog rudarstva u Hrvatskoj koji ima dugu tradiciju. Upravo ove godine obilježava se 70 godina studija naftnog rudarstvu što dodatno potiče struku za intenzivnijim rudarskim aktivnostima na području RH”, navode iz HAZU.
Slično razmatranje odnosi se i na geotermalnu energiju.
“Ovdje je posebice obuhvaćeno energetsko stanje u Republici Hrvatskoj, koja u novim okolnostima postaje ozbiljno ovisna o uvozu primarne energije. Poseban naglasak se daje rafineriji u Sisku, nakon najave INE o zatvaranju prerade nafte u njoj. Pored toga, obuhvaćen je mogući doprinos elektroenergetike u postizanju višeg stupnja energetske neovisnosti/sigurnosti u strateškom razvoju RH.
Veći udjel OIE traži i veće mogućnosti spremanja električne energije
Analizirane su objektivne mogućnosti proizvodnje koristeći vodne snage, vjetar, sunce i biomasu, geotermalnu energiju, klasična fosilna goriva te nuklearne elektrane u RH u cilju postizanja optimalnog udjela svakog načina proizvodnje električne energije u RH.
Proces prati i potreba za razvojem/promjenom konfiguracije elektroenergetskog sustava da zadovolji potrebe RH uz takvu proizvodnju. Veći udjel OIE nužno traži i povećanje mogućnosti za spremanjem električne energije. To je moguće postići reverzibilnim HE, baterijskim stacionarnim i mobilnim sustavima (elektromobilnost – električni baterijski automobili), kao i upravljanjem potrošnjom u sustavu.
Uz to nerazdvojno su povezane i tehnologije poput naprednih (pametnih) i mikro mreža te Internet of Things – IoT tehnologija. Njihova primjena može imati povoljan utjecaj na razvoj RH daleko više nego samo postizanje većeg udjela obnovljivih izvora, uglavnom, temeljenih na uvoznoj opremi i ograničenom udjelu domaćeg znanja”, stoji u najavi HAZU.
