Sutra izbori u HUP-u, za šzo se tko zalaže

Tri kandidata
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u srijedu bira novog predsjednika, a za upražnjeno mjesto čelnog čovjeka te krovne udruge poslodavaca u Hrvatskoj natječu se trojica poslovnih ljudi.

Naime, proces podnošenja kandidatura, kažu nam u HUP-u, zaključen je 30. srpnja, a kandidature su podnijeli predsjednik Uprave Plive Mihael Furjan, predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar i suvlasnik i predsjednik Uprave Prima namještaja Renato Radić. Pred HUP-om su, čini se, dosad najneizvjesniji izbori. “Sve tri zaprimljene kandidature sukladne su uvjetima i kriterijima koje je na prijedlog Odbora za nominaciju potvrdilo Vijeće članova”, ističu iz HUP-a.

Dodaju i kako se predsjednik HUP-a bira na razdoblje od tri godine, a funkcija mu je volonterska. Predsjednika HUP-a bira Vijeće članova te udruge, a izbor će se obaviti 26. kolovoza. Izbor za novog predsjednika HUP-a odvija se u jednoj od najtežih godina za poslovanje krovne poslodavačke udruge u nas. Osim koronakrize, koja je hrvatsko gospodarstvo bacila na koljena, HUP u ovoj godini potresaju brojne afere. Sve je počelo početkom godine, kada je u javnost procurilo da je dio zaposlenica HUP-a optužio dugogodišnjeg zamjenika glavnog direktora Bernarda Jakelića za spolno uznemiravanje. Jakelić je sve negirao, no otišao je iz HUP-a, i to uz obećanu pozamašnu otpremninu, koja mu je, u međuvremenu, umanjena.

Slučaj Jakelić bio je okidač brojnim nezadovoljnicima u HUP-u da istupe protiv dotadašnjeg načina vođenja udruge. Bili su, naime, nezadovoljni načinom na koji se troši novac od njihovih članarina, ali i načinom donošenja odluka u HUP-u. Osim slučaja Jakelić, nezadovoljni su bili i pokušajem izmjena Statuta HUP-a. Svoje su nezadovoljstvo kanalizirali u pravcu dugogodišnje predsjednice Gordane Deranje, koja je na kraju podnijela ostavku, i glavnog direktora Davora Majetića, koji je također potom otišao, a kojeg je nedavno na toj poziciji zamijenio Damir Zorić iz Euroherc osiguranja.

Osim unutarnjih previranja, HUP se suočio i sa sve jačom konkurencijom na javnoj sceni. Naime, dok se ranije HUP percipirao kao istinski glas gospodarstva, u ovoj godini pojavila se i Udruga Glas poduzetnika, koju su podržali i brojni članovi HUP-a, a sve veću ulogu, strahuju pojedini HUP-ovci, ponovno dobiva i Hrvatska gospodarska komora (HGK), koja je proteklih godina postala glasnija u zaštiti poduzetničkih interesa i privukla je značajne stručnjake, a sada, u jeku koronakrize, najavila je i smanjenje broja zaposlenih za trećinu. Sve je to HUP, ocjenjuju pojedini članovi s kojima smo razgovarali, stavilo u poziciju da se ponovno mora izboriti za svoj status na poduzetničkoj sceni.

U takvim uvjetima obavlja se izbor za novog čelnog čovjeka HUP-a. Pritom je još nejasno hoće li izbori u srijedu biti tajni, kako je to nedavno preporučio nominacijski odbor i što podržava dio članova, ili javni, za što se također zalaže dio članova. Statut HUP-a kaže da je glasanje u Vijeću članova, u načelu, javno, ali može biti i tajno ako tako traže dvije trećine nazočnih u tom tijelu. Konačnu preporuku o tome u utorak bi, kako doznajemo, trebao dati nominacijski odbor, a Vijeće članova bi svoj pravorijek trebalo dati u srijedu, uoči samih izbora.

Iza sva tri kandidata su impresivne poslovne karijere. Ne čudi stoga što svaki od članova HUP-a ima svog favorita. Kako se može čuti u poslodavačkim krugovima, potporu Furjanu daju mali i srednji poduzetnici, ali i dio velikih poslodavaca, koji su okupljeni u grupi “HUP za HUP”, koja je prije nekoliko mjeseci i pokrenula promjene u HUP-u. S druge strane, iza Pucara je dobar dio velikih tvrtki, dok podršku Radiću, kažu upućeni, pretežno daju poduzetnici u drvnoj i srodnim industrijama.

Sam Furjan za Index je rekao da ulogu predsjednika HUP-a vidi kao volontersku i primarno počasnu. Dodao je i kako želi da se u rad HUP-a više uključe svi članovi te da se javni istupi ne ograničavaju samo na nekoliko najistaknutijih članova. “Uloga predsjednika nije da kaže što, to trebaju reći članovi HUP-a, a predsjednik je tu da pomogne da se to realizira, on je prvi među jednakima. HUP treba postati uključiviji, demokratičniji i komunikativniji te bi u svoj rad više trebao uključiti i poduzetnice. Podržavam različitost stavova, a do zajedničkih pozicija treba doći argumentiranom raspravom i uvažavanjem svih. To je ono što je dosad nedostajalo HUP-u”, kazao nam je Furjan.

Poručio je i kako se zalaže za tajno glasanje jer bi ono pridonijelo manjim podjelama. No, dodao je, ne boji se ni javnog glasanja ako nadležni odluče da tako treba biti. Inače, Furjan je na čelnom mjestu u Plivi zamijenio Tihomira Oreškovića nakon što je ovaj postao premijer. Pliva je lani, prema dostupnim podacima, ostvarila oko 4,8 milijardi kuna prihoda i gotovo milijardu kuna neto dobiti. Furjan je dosad bio predsjednik Izvršnog odbora HUP-ove Udruge proizvođača lijekova.

I Renato Radić je dosad bio aktivan u HUP-u. Preciznije, na čelu je Izvršnog odbora HUP-ove Udruge drvne i papirne industrije. Njegova Prima grupa lani je, kako nam je kazao, ostvarila prihode od oko 700 milijuna kuna, dok joj je dobit iznosila oko 70 milijuna kuna.

Za Radića je ključno pitanje što HUP želi biti u budućnosti. Smatra da je u Hrvatskoj potrebno izgrađivati kvalitetno poduzetništvo i razvijati poduzetničku svijest. Također, kaže da je potrebno raditi na jačanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. “HUP je interesna udruga, no potrebna mu je neka viša ideja, viši cilj. HUP mora biti spreman davati prijedloge rješenja oko ključnih pitanja. Želim HUP koji će biti otvoren, kako sadašnjim tako i novim članovima”, poručio je Radić za Index.

Kada je riječ o dilemi tajno ili javno glasanje u Vijeću članova, Radić ističe kako se zalaže za tajno glasanje. To bi, objašnjava, bilo u skladu s demokratskim standardima, a članovi Vijeća članova znat će, smatra on, izabrati najboljeg kandidata.

Za razliku od Radića i Furjana, Pucar se zalaže za javno glasanje. “Ja sam za javno glasanje pa neka svatko kaže za koga je”, istaknuo je Pucar za Index.

Upozorio je kako se u HUP-u stvorio svojevrsni raskol između velikih i malih kompanija te da mu je cilj očuvati jedinstvo udruge. Ipak, upozorio je da su najveći financijeri HUP-a upravo velike kompanije, među kojima je i Podravka, pa će u HUP-u trebati uspostaviti balans između velikih i malih.

“Želim novi ustroj i transparentno poslovanje, partnerstvo s ostalima u Gospodarsko-socijalnom vijeću – državom i sindikatima – i izradu strategije gospodarstva kroz strategije sektora, odnosno granskih udruga, kao i međunarodno povezivanje HUP-a i suradnju sa sličnim interesnim udrugama. U ovom je trenutku ključno očuvati jedinstvo HUP-a”, poručio je Pucar.

I iza Pucara stoje odlični poslovni rezultati u Podravki kojoj je na čelu od 2016. godine. Prema podacima o poslovanju koprivničke kompanije, Podravka je lani ostvarila više od 4,4 milijarde kuna prihoda od prodaje, dok joj je neto dobit iznosila oko 222 milijuna kuna.

No dijelu naših sugovornika, koji nisu izravno uključeni u predsjedničke izbore u HUP-u, sporna je Pucarova kandidatura. Ističu kako glavnu riječ u Podravki ima država, u suradnji s mirovinskim fondovima, te smatraju da iza Pucara stoji politika, odnosno vlada. “Pucar je zapravo eksponent politike, HUP-u treba odmak od politike, a ne daljnje vezivanje uz nju. Osim toga, Pucar dosad i nije bio nešto aktivan u radu HUP-a”, kazao nam je sugovornik iz HUP-a koji je molio za anonimnost.

Pucar, međutim, odbija takve primjedbe. Ističe kako je poslovanje Podravke transparentno, a odbija i tvrdnje da glavnu riječ u toj kompaniji ima država. Dodaje kako se ne bi ni kandidirao za mjesto predsjednika HUP-a da ga to nisu zamolili predstavnici više velikih tvrtki.

Na čiju god se stranu u srijedu okrenulo klatno, jasno je da novog šefa HUP-a čeka velik i težak posao. Morat će, prije svega, ponovno uspostaviti poljuljano jedinstvo unutar udruge, pri čemu će morati voditi računa kako o krupnom kapitalu tako i o malim i srednjim tvrtkama i njihovim interesima. Drugim riječima, morat će pokušati zakopati rovove među članstvom. Također, čeka ga posao ponovnog jačanja pozicije HUP-a na javnoj sceni. Sve te zadatke morat će odraditi usred teške krize u koju je Hrvatsku i njeno gospodarstvo gurnula pandemija koronavirusa, piše Adriano Milovan za Index.

You may also like

0 comments