Summit u Madridu, SAD konačno otkazao

COP25
Zaštita klime je trenutno u cijelom svijetu važna tema. Zahvaljujući Greti Thunberg i njezinom pokretu mladih koji prosvjeduju za zaštitu klime. Dvotjedna konferencija (2. do 13. 12.) UN-a o klimi održava se u Madridu.

Greta Thunberg dolazi, ali polako: tek je bila krenula na put za Čile gdje se UN-ova Konferencija o klimi (COP) trebala prvotno održati. Sad je na putu natrag u Europu: jedrenjakom, a ne zrakoplovom. Kako bi stigla na konferenciju, čije je održavanje zbog nemira u Čileu premješteno u Madrid, ona će prvo doći do obale Portugala, a odatle dalje prema španjolskom glavnom gradu. No na Twitteru je napisala: sporije je nego što se očekuje.

Sporije nego što očekuju i nadaju se borci za zaštitu klime će biti ostvaren i napredak koji ovaj sastanak o klimi treba postići. Sudionici poput njemačke ministrice za zaštitu okoliša Svenje Schulze su prije svega sretni što je nakon što je Čile otkazao organizaciju konferencije uopće pronađeno mjesto za njezino održavanje: “Najprije sam zahvalna Španjolskoj da u tako kratkom razdoblju organizira konferenciju. To je ogroman znak solidarnosti da će u roku od četiri tjedna ugostiti 20.000 do 25.000 ljudi. To je važan signal. COP će biti uspješan ako nam uspije daljnje povećanje ambicija. To znači: zemlje moraju učiniti više nego što su do sada obećale”, kaže ona.

U svakomslučaju više nego što se 2015. godine oko 190 zemalja, članica UN-a, obvezalo na Konferenciji o klimi u Parizu. Tada su se zemlje obvezale na to da do 2100. godine zagrijavanje ne smije prijeći 2 stupnja ili još bolje 1,5 stupanj zagrijavanja u odnosu na predindustrijsko razdoblje. S tim ciljem sve zemlje moraju poboljšati svoje planove o zaštiti klime. Znanstvenici upozoravaju da se klimatske promjene događaju sve brže. No hoće li u Madridu biti postignuti ambiciozniji ciljevi više je nego upitno. Do sada je samo nekoliko država iz Afrike i Azije obećalo veću zaštitu klime. Početkom studenoga je američki predsjednik Donald Trump, koji ne vjeruje u klimatske promjene, donio odluku o američkom povlačenju iz Pariškog sporazuma o klimi.

Po mišljenju njemačkog ministra vanjskih poslova Heika Maasa SAD nije međutim jedina država koja trenutno čini malo kada je riječ o borbi protiv klimatskih promjena: “To je korak zbog kojeg izuzetno žalimo. I nadamo se i zalažemo se za to da je to odluka samo na određeno vrijeme. No ne smijemo se pouzdati u to da će se klimatsko-političko neslaganje uskoro završiti. U idućoj godini ne možemo očekivati impulse za klimu ni od SAD-a, koji predsjeda skupini G-7, ni od Saudijske Arabije, koja predsjeda skupini G20.” K tomu dolazi još Brazil čiji desničarsko-populistički predsjednik Jair Bolsonaro također ne pripada među one koji štite klimu.

Ni u Njemačkoj ne ide baš najbolje. Cilj da se do 2020. godine, dakle ostalo je još nekoliko tjedana, smanji emisiju stakleničkih plinova za 40 posto neće biti ispunjen. Brojni stručnjaci smatraju i da neće doći do realizacije odluke o prestanku korištenja termoelektrana na ugljen do 2038. godine. Osim toga godinama dolazi do porasta štetnih emisija zbog prometa. Kada od strane vlade nema dovoljno angažmana onda grupe za zaštitu okoliša organiziraju prosvjede, kao u Madridu. Tako Ann-Kathrin Schneider iz “Saveza za zaštitu prirode” za DW kaže: “Odlučujući je naravno pritisak ulice, pa tako i demonstracije, koje se održavaju svakog petka… Vidjet ćemo hoće li taj pritisak biti dovoljno veliki da onda dođe i do političke volje da se uvidi nužnost da se više učini za zaštitu klime”, kaže ona.

U Madridu će ionako biti tehnička konferencija. Cilj Pariškog ugovora o klimi, na koji se svaka zemlja obvezala i obećala njegovo ispunjavanje, trebao bi biti transparentniji i prije svega usporediv. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres je nekoliko dana uoči konferencije za DW rekao: “Odlučujuće će biti da svi – države, privatni sektor, predstavnici gospodarstva i civilnog društva – jasno pokažu da sadašnju situaciju ozbiljno žele nadvladati jer ona nije održiva.”

Organizacije za zaštitu okoliša se nadaju da će biti postignuti pomaci u temi koja do sada nije bila dovoljno zastupljena: o nadoknadi pretrpljene štete i gubicima prije svega u siromašnim zemljama. Sabine Minninger, stručnjakinja za klimu iz organizacije „Kruh za svijet” kaže za DW da bogate zemlje ovu temu rado izbjegavaju jer strahuju da će morati dati bjanko-ček za cijenu velikih vremenskih nepogoda. Unatoč tome ovo je ključna tema, kaže Minninger: „Upravo je za najsiromašnije zemlje posebice teško nakon jedne prirodne katastrofe ili ekstremnih vremenskih pojava ponovo stati na noge.”

You may also like

0 comments