Summit Istočno partnerstvo, i prije početka, ispod očekivanja

Samit Istočnog partnerstva u Rigi će razočarati najaktivnije zemlje koje sudjeluju u tom programu EU-a. Jer, Bruxelles nije spreman na korake kojima su se neki nadali, naročito u Kijevu i Tbilisiju.

Prije svih, Ukrajina i Gruzija imaju velika očekivanja od Sastanka na vrhu za istočno partnerstvo koji će se održati 21. i 22. svibnja u Rigi, glavnom gradu Latvije. Na samitu će sudjelovati i Azerbajdžan, Armenija, Bjelorusija i Moldavija. Ovaj program Europske unije promovira političke, ekonomske i društvene odnose s partnerskim zemljama i podržava njihove političke i društveno – ekonomske reforme. Bruxelles time želi približiti šest bivših sovjetskih republika EU-u, ali bez primitka u punopravno članstvo. Nesumnjivo je da će kriza u Ukrajini biti dominantna tema samita. Ukrajinski ambasador u EU, Konstantin Jelisejev, rekao je da će sastanak u Rigi pokazati “jesu li iz prošlosti i događaja od prošle godine izvučene prave pouke”. Ali, s obzirom da Bruxelles Kremlju želi sugerirati kako Istočno partnerstvo nije usmjereno protiv Rusije, u Rigi ne treba očekivati oštre izjave EU-a na račun Moskve. Pored toga, EU je jasno stavila do znanja: Ukrajina teži pristupanju Europskoj uniji. Ali, u bliskoj budućnosti ona vjerojatno ne može računati s daljim približavanjem Europskoj uniji, nečemu što ionako prelazi granice potpisanog sporazuma o pridruživanju i slobodnoj trgovini. Ukrajina se u Rigi može samo nadati pozitivnoj ocjeni svojih napora za ukidanjem viznog režima. Kijev je ispunio deset od 15 kriterija Europske unije, koji su neophodni za to, naglasio je Jelisejev. Prema njegovim riječima, vize bi uskoro mogle biti ukinute. Ali promatrači ne očekuju da će se to dogoditi ove godine.

Gruzija smatra kako je ispunila sve uvjete EU-a za ukidanje viznog režima, i pritom se poziva na izvješće Europske komisije o napretku reformi. Gruzija je također izrazila nadu da će joj sastanak na vrhu u Rigi dati “europsku perspektivu”. Ali iz preliminarnih završnih dokumenata samita proizlazi da je malo vjerojatno da će do toga uskoro doći. Promatrači u Tbilisiju vjeruju kako je Gruzija postala “žrtva svoje solidarnosti” i da će bezvizni režim s EU dobiti samo „u paketu“ s Ukrajinom. Republika Moldavija, koja je kao Gruzija i Ukrajina, s EU zaključila Sporazum u pridruživanju, mogla bi, za razliku od ove dvije zemlje, dobiti olakšice viznog režima sa EU.

Armenija ima nejasna očekivanja od samita. Promatrači u Erevanu smatraju da će Armenija u Rigi naglasiti da je, usprkos svojoj suradnji s Euroazijskom ekonomskom unijom (EAEU), okrenuta i Europi i da postoje područja suradnje s EU-om koji su kompatibilni s članstvom u EAEU, koju je pokrenula Rusija. Već dogovoreni sporazum o pridruživanju i slobodnoj trgovini između EU i Armenije, nije potpisan, jer je Erevan najavio da će se pridružiti EAEU, a članstvo u toj carinskoj uniji nije kompatibilno sa sporazumom s EU-om. Ni Baku nema nikakva posebna očekivanja od samita. Azerbajdžan je s olakšanjem primio poruku kako EU želi promijeniti koncept za šest država i da Istočno partnerstvo koncipira više individualno. Baku je još 2013. godine, priopćio kako ne želi potpisati Sporazum o pridruživanju s EU-om i naglasio da preferira pojedinačne sporazume, kao što je recimo sporazum o energetskoj suradnji.

Ni očekivanja Bjelorusije nisu velika. Promatrači u Minsku smatraju kako Bjelorusija ima za cilj produbljivanje gospodarske suradnje s EU-om, bez želje da se promijeni postojeća arhitektura njenih vanjskih odnosa. Europska unija je pregovore s Minskom uvjetovala prekidanjem represije i oslobađanjem političkih zatvorenika. EU je s jedne strane uvela sankcije protiv nekih odgovornih predstavnika režima a s druge strane pruža podršku civilnom društvu Bjelorusije. Promatrači smatraju da bi se iza kulisa samita moglo ipak govoriti makar o djelomičnom ukidanju sankcija. (DW.de)

You may also like

0 comments