[vc_row][vc_column width=”1/3″]Cijene nafte različiuto[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Nove carine koje je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa uvela Kini stupile su na snagu u nedjelju i prvi put su obuhvatile kinesku potrošačku robu, među ostalim televizore, knjige, pelene i sportsku obuću.[/vc_column][/vc_row]
Ranije najavljene carine od 15 posto na robu vrijednu 112 milijarda dolara iz Kine prema stručnjacima, vjerojatno će u srednjoročnom razdoblju izazvati rast cijena za američke potrošače. Istodobno stupile su na snagu i kineske carine od pet do 10 posto na američku robu vrijednu 75 milijarda dolara.
Ti su potezi zadnji u trgovinskom ratu koji traje godinu dana i koji usporava svjetsku ekonomiju. Američka administracija planira 15. prosinca uvesti nove 15- postotne carine na robu vrijednu 160 milijarda dolara koje će obuhvatiti robu poput pametnih telefona, laptopa i odjeće.
Taj je paket, koji je također trebao stupiti na snagu u nedjelju, odgođen je Trumpovom odlukom kako bi se izbjeglo da se odrazi na božićnu potrošačku groznicu u SAD-u. Od prosinca gotov sav kineski izvoz u SAD, vrijedan 540 milijarda dolara podlijegat će carinama. Washington je već uveo carine na 250 milijarda dolara vrijednu kinesku robu a Kina je odgovorila uvođenjem carina na uvoz iz SAD-a vrijedan 110 milijarda dolara.
Trump optužuje Kinu za nepoštenu trgovačku praksu, uključujući blokiranje pristupa kineskom tržištu i krađu intelektualnog vlasništva.
Nakon četiri tjedna gubitaka, na Wall Streetu su najvažniji indeksi prošli tjedan porasli, ponajviše zahvaljujući popuštanju trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine, no investitori su i dalje na oprezu pred novu runu trgovinskih pregovora između dva najveća svjetska gospodarstva jer je još jako puno neizvjesnosti oko carina i njihova utjecaja na moguće izbijanje recesije.
MSCI indeks azijskih dionica bez japanskih oko 8 sati bio je u minusu 0,24 posto. Istodobno, tokijski Nikkei skliznuo je 0,3 posto, hongkonski Hang Seng 0,47 posto, a australski S&P A/SX za 0,46 posto. Indeks šangajske burze, međutim skočio je 1,28 posto.
Zahvaljuje se to ponajprije indeksu industrijske aktivnosti Kine Caixin/Markita, koji je u kolovozu neočekivano porastao na 50,4 bodova. To je u suprotnosti sa službenim podatkom kineske vlade, objavljenim tijekom vikenda o padu industrijske aktivnosti u drugom najvećem svjetskom gospodarstvu četvrti mjesec zaredom.
Više američke carine na 112 milijardi dolara kineske robe stupile su na snagu u nedjelju, a i Peking je započeo s uvođenjem uzvratnih carina na američku robu vrijednu 75 milijardi dolara. Američki predsjednik Donald Trump kazao je u nedjelju da su trgovinski pregovori s Kinom planirani za rujan.
Obujam trgovanja na azijskim burzama je skroman, uoči današnjeg nacionalnog praznika u SAD-u. Mnogi ulagači, naime, za vrijeme dok su odsutni s tržišta oslanjaju se na algoritamsku trgovinu. Na valutnim tržištima dolarov indeks, koji mjeri tečaj dolara prema košarici šest najznačajnijih valuta, blago je porastao u odnosu na petak, s 97,8 na 98,817 bodova.
Cijene nafte, pak, različito su s kretale. Na londonskoj burzi barel Brenta pojeftinio je 0,35 posto, na 59,04 dolara, a na američkom je stagnirao na 55,11 dolara.
