Stručnjaci: Dobar prvi korak, ali nastavak fiskalne politike

Predsjednik Vlade Tihomir Orešković istaknuo je u četvrtak da su Smjernice za izradu proračuna realan plan, a da će do predstavljanja proračuna 10. ožujka biti poznate i sve reforme koje bi on trebao uključivati. “Gospodarski rast od 2 posto je realan plan. Sutra ćemo imati sastanak s potpredsjednikom Europske komisije Valdisom Dombrovskisom i vrlo nam je bitno da mu mi, kao nova Vlada, predstavimo realan plan. Najlakše je napuhnuti brojeve, a da EK kaže da to nema logike”, izjavio je Orešković na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, na kojoj su usvojene Smjernice za izradu državnog proračuna za 2016. i projekcije za 2017. i 2018. godinu.

Prognoza EK je bila da će hrvatski deficit ove godine biti 3,9 posto, što bi bio najveći deficit u Europi, podsjetio je Orešković, dodavši da je Smjernicama predloženo da on iznosi 3 posto BDP-a, što je vrlo ambiciozan, ali realan plan.  “Dakle, rastemo, deficit smo smanjili i bavit ćemo se s dugom”, rekao je Orešković. Kazao je i da je Smjernicama apsorbirano oko 2,5 milijarde kuna rashoda, čime je optimiziran cijeli sustav, dodajući da će o kojim se sve reformama radi biti poznato do predstavljanja proračuna, 10. ožujka.

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je da se tim uštedama nisu dirale mirovine, za koje je predviđen i viši iznos, kao niti plaće, jer Smjernice predviđaju povećanje od 0,5 posto za minuli rad. “To znači da se štedilo na svemu ostalom, u prvom redu na materijalnim rashodima, dijelu subvencija i ostalim rashodima. To je napravljeno temeljitim skeniranjem cijelog proračuna, po aktivnostima, po programima”, rekao je Marić. Upitan nije li ovaj “kostur proračuna” isti kao i raniji proračuni, ministar financija je istaknuo da struktura proračuna neće biti ista, o čemu govori i sam podatak da se u ovogodišnjem proračunu moralo planirati 2,5 milijarde kuna više rashoda, za koliko je bilo potrebno naći najmanje toliko ušteda, Pritom je istaknuo kako je za ovogodišnji proračun izuzetno važan očekivani doprinos od EU fondova, s obzirom da se u ovoj godini očekuje da će vrijednost projekata koji će se sufinancirati europskim novcem biti između 900 milijuna i milijardu kuna.

Na upit što će biti s mogućim rastom rashoda za plaće u javnom sektoru za 1,8 milijardi kuna na ime 6-postotnog povećanja plaća uslijed rasta BDP-a dva kvartala zaredom za 2 posto, Marić je odgovorio da je na jučerašnjim sastancima s predstavnicima sindikata otvoren dijalog na tu temu, da im je predstavljeno Vladino viđenje reforme javnog sektora i njezina politika plaća te da je siguran da će ih sindikati podržati u dijalogu idućih tjedana.  Marić je još jednom ponovio i da 100 milijuna kuna osiguranih za isplatu poticaja za novorođenčad nema veze sa sredstvima za aktivne mjere zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Vlada, naime, u Smjernicama planira sredstva za novu mjeru populacijske politike u visini od 7.600 kuna za novorođeno dijete  Dodao je i da se proračunska stavka za zapošljavanje neće smanjivati, već će i rasti, ali da je novitet značajna EU komponenta u tim sredstvima. Početak isplata poticaja za novorođenčad, pak, najavio je po donošenju zakona o tome.

Osvrnuo se i na jučerašnju izjavu šefa Misije MMF-a Khaleda Sakra nakon završetka posjeta Zagrebu, ocijenivši da je njegova izjava bila “ohrabrujuća i da vrlo realno sagledava sve izazove”, dodavši da je reakcija Misije na predstavljeni proračunski okvir bila “vrlo pozitivna”.  U jučerašnjoj izjavi Sakr je istaknuo kako ohrabruje poboljšanje makroekonomskih pokazatelja započeto krajem 2014. i opsežan program politika nove Vlade te da će brza provedba strukturnih reforma biti ključna za održavanje trajnog rasta i zaposlenosti te za smanjivanje ranjivosti i zaštitu od negativnih rizika.

Prihodi državnog proračuna za 2016. planirani su na razini od 113 milijardi kuna, a rashodi od 120,4 milijarde kuna, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a, predviđeno je u Smjernicama za izradu državnog proračuna za ovu godinu, usvojenima u četvrtak na sjednici Vlade.  Dodaju li se tome i izvanproračunski fondovi i konsolidirani proračun lokalnih uprava, deficit bi za ovu godinu trebao iznositi ukupno 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto projiciranog BDP-a, a čak i po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 ne bi premašio 3 posto BDP-a, istaknuo je na sjednici ministar financija Zdravko Marić.

Smjernice se temelje na projekciji gospodarskog rasta u ovoj godini od 2 posto. “Za ovu godinu očekujemo blago ubrzanje gospodarskog rasta na 2 posto, prije svega uslijed doprinosa domaće potražnje”, rekao je Marić, dodavši da se doprinos rastu očekuje i od neto izvoza, odnosno bržeg rasta izvoza od uvoza. Istaknuo je su ove projekcije vrlo blizu projekcijama Europske komisije. Komisija je nedavno povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s prethodnih 1,4 na 2,1 posto. “Projekcije su realne. Do sada je bila praksa da se prenapuhuju makroekonomske projekcije, a temeljem toga prihodna strana proračuna. To se nije pokazalo kao dobra strategija”, ustvrdio je.

U ovoj se godini očekuje blaga inflacija od 0,1 posto, nakon dvije godine deflacije. Uz gospodarski rast, Marić ističe da će se pratiti i stopa nezaposlenosti i rast zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u 2016. godine planira se spustiti ispod 16 posto, a do kraja projiciranog razdoblja ispod 14 posto, naveo je. Temeljem tih makroekonomskih projekcija za 2016. ukupni prihodi državnog proračuna planirani su od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi ili 3,5 posto više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015. Povećanje prihoda u najvećem se dijelu odnosi na povećanje poreznih prihoda, za 1,4 posto, i to najviše od PDV-a, za 2,1 posto, na otprilike 44 milijarde kuna, a vezano uz očekivano povećanje potrošnje, kazao je Marić.

Očekuje se i rast prihoda od trošarina, poreza na dohodak i dobit od 6 posto, ali i pad prihoda od doprinosa, no Marić je pojasnio kako se radi o učinku prošlogodišnjeg prijenosa prihoda od doprinosa za osiguranike s beneficiranim radnim stažom iz drugog mirovinskog stupa .  Najznačajnije se povećanje, za čak 78,5 posto, očekuje od sredstava iz EU fondova, dok se kod ostalih prihoda planira smanjenje za1,8 posto, uglavnom zbog manjih prihoda od koncesija, rekao je Marić. No, istaknuo je da se, unatoč projiciranom gospodarskom rastu i prihodima, u četiri i pol tjedna ova Vlada fokusirala na rashodnu stranu proračuna, jer je smatra ključnim instrumentom fiskalne konsolidacije.

Rashodi se tako u ovogodišnjem proračunu planiraju u visini od 120,4 milijarde kuna, što je rast za 2,4 milijarde kuna u odnosu na preliminarno izvršenje prošlogodišnjeg proračuna, ali, kazao je Marić, “bitno je reći da su rashodi koji se financiraju iz općih prihoda stavljeni na razinu prošlogodišnjeg izvršenja i s tim smo se protekla četiri tjedna zapravo bavili”.  Dodao je i da je za iznos planiranog povećanja rashoda bilo potrebno napraviti uštede, racionalizaciju i konsolidaciju u okviru proračuna.  “Za 2016., bez da smo i krenuli u izradu smjernica, morali smo planirati 2,5 milijardi kuna rashoda više”, rekao je Marić, pojašnjavajući kako se radi o rashodima za nacionalni doprinos proračunu EU, koji raste za 500 milijuna kuna, kamate koje rastu za 230 milijuna kuna, nacionalnu komponentu za sufinanciranju EU projekata, koja raste za 450 milijuna kuna, za indeksaciju mirovina i prirodni priljev novih umirovljenika (400 milijuna kuna), poticaj za novorođenčad (100 milijuna kuna), izbjeglički mehanizam za Tursku (22 milijuna kuna), Shengen (90 milijuna kuna) i dr.

Predsjednik Vlade Tihomir Orešković istaknuo je kako ove smjernice predstavljaju početak, ali da je još puno posla pred ovom Vladom. “Ovo je proces u kojem je bitno da imamo promjene. Najlakše je da ostane status quo, a treba uvesti da promjena postane status quo. Uvijek kada se uvode promjene vlada strah, a na nama je da kroz dijalog rastumačimo zašto su potrebne neke reforme i gdje to vodi”, istaknuo je Orešković.

Gospodarske i fiskalne smjernice za 2016. i iduće godine, koje je Vlada usvojila u četvrtak, dio analitičara smatra dobrim prvim korakom u smjeru fiskalne konsolidacije, dok drugi drže da se radi o nastavku dosadašnje fiskalne politike. Prihodi državnog proračuna za 2016. planirani su na razini od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi ili 3,5 posto više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015.

Rashodi bi, pak, trebali iznositi 120,4 milijarde kuna, što je rast za 2,4 milijarde kuna u odnosu na lani, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a. Dodaju li se tome izvanproračunski fondovi i proračuni lokalnih uprava, deficit bi za ovu godinu trebao iznositi 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto projiciranog BDP-a, a čak i po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 ne bi premašio 3 posto BDP-a, istaknuo je na sjednici Vlade ministar financija Zdravko Marić.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, smatra da u ovim smjernicama nisu zabilježene drastičnije promjene. “Ovo je nastavak dosadašnje fiskalne politike. Vidimo da se ide s potrebom da se zauzdaju rashodi, ali bez dubokih strukturnih promjena. Samim time neće biti mogućnosti značajnijeg smanjenja javne potrošnje. Isto tako, neće se povećati niti efikasnost, odnosno multiplikativni učinak javne potrošnje na gospodarska kretanja”, ocjenjuje Šantić. Iako napominje da će više informacija dati sam proračun, Šantić ističe da je malo oprezniji što se tiče prihodovne strane proračuna, odnosno projiciranog gospodarskog rasta. Smjernice se, naime, temelje na projekciji gospodarskog rasta u ovoj godini od 2 posto, nešto brže nego lani. “Za ovu godinu očekujemo blago ubrzanje gospodarskog rasta na 2 posto, prije svega uslijed doprinosa domaće potražnje”, rekao je na sjednici Vlade ministar Marić, dodavši da su te projekcije realne i vrlo blizu projekcijama Europske komisije, koja u ovoj godini očekuje rast hrvatskog BDP-a od 2,1 posto.

Šantić, međutim, smatra da će rast gospodarstva biti sporiji. “Na početku ove godine imamo puno nepovoljnije međunarodno okruženje nego lani, a činjenica je i da domaće gospodarstvo obično zabilježi usporavanje rasta nakon izbora, pogotovo u ovom slučaju kada se proces formiranja Vlade odužio. To će zasigurno dovesti do zastoja u realizaciji određenih investicija”, smatra Šantić.
Isto tako, navodi, javna poduzeća, koja još čine značajan dio domaćeg gospodarstva, sigurno neće pokretati nove investicije dok ne dobiju nove uprave.

Nadalje, ističe Šantić, lani su gospodarski rast, a pogotovo osobna potrošnja, koja je značajna radi prihoda od PDV-a, bili pod jednokratnim utjecajima poput izmjena u sustavu oporezivanja dohotka, koji će ove godine izostati. “Tako da ove smjernice smatram pokušajem da se bude štedljiviji. Međutim, mora se mijenjati ukupna struktura i stvari se moraju dubinski promijeniti. Za ovu godinu dosta će biti važno vidjeti i kako će Vlada provesti plan privatizacije, jer dosad smo uglavnom imali dosta ambiciozne najave, no to je uvijek izostalo zbog nedostatka političke volje”, zaključuje Šantić. Iz Vlade su posljednjih tjedana isticali kako u ovoj godini od prodaje državne imovine očekuju prihode od oko 500 milijuna eura.

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra, pak, da su smjernice za izradu proračuna za 2016. dobar prvi korak. “Smjernice Vlade predstavljaju dobar prvi korak u pravom smjeru fiskalne konsolidacije, koja je nužna za pokretanje novog ciklusa ekonomskog rasta. Očekivani rast BDP-a u 2016. od oko 2 posto može pomoći Vladi u održavanju proračunskog manjka ispod 3 posto BDP-a”, smatra Novotny. Ističe kako i dalje ostaje rizik iznimno visoke razine javnog duga, koji se kreće oko 85 posto BDP-a. Upozorava da je empirijski poznato da dug javnog sektora u malim zemljama izrazito negativno utječe na ekonomski rast kada prelazi 60 posto BDP-a. “U tom smislu bi Vlada trebala izraditi i sveobuhvatan i kredibilan plan smanjivanja deficita te težiti prema ‘nultom deficitu’ i stvaranju suficita do 2020. kojim bi se, uz privatizaciju državne imovine, u srednjem roku smanjio javni dug ispod 70 posto BDP-a”, kaže Novotny.

Također, ističe da za otvaranje novog ciklusa dinamičnog rasta Vlada mora, osim stabilizacije javnih financija, pokrenuti strukturne reforme, odnosno promjene u samoj strukturi javnih rashoda te pokrenuti proces regulatornih reformi koje bi u kratkom roku povećale atraktivnost poslovanja u Hrvatskoj. “Regulatorni okvir poslovanja, kao i cijeli ekonomski sustav u Hrvatskoj su iznimno rigidni, posebno za mala i srednja poduzeća, te tek radikalno otklanjanje regulatornih barijera može pokrenuti novi val privatnih investicija bez kojih je dugoročno održiv rast nezamisliv”, zaključuje Novotny.

SDP-ov saborski zastupnik Branko Grčić ocijenio je u četvrtak kako se iz Vladinih smjernica za izradu proračuna ne nazire plan ozbiljnih reformi kakve su bile najavljivane. “Ono što me veseli kao bivšeg potpredsjednika Vlade je to da smo po podacima iz Smjernica mi u prethodnoj godini uspjeli deficit središnje države spustiti ispod 10 milijardi kuna. Ispada da je taj deficit bio 9 milijardi kuna, što je ispod 3 posto BDP-a i to je veliki uspjeh za nas bio, naravno i za Hrvatsku. Sada u ovom proračunu rastu prihodi, rastu i rashodi. Na temelju rasta rashoda možemo zaključiti da tu nema plana ozbiljnijih reformi koje bi te rashode doveli pod kontrolu”, rekao je Grčić novinarima u saboru.

Vlada je u četvrtak na sjednici prihvatila Smjernice za izradu državnog proračuna za ovu godinu, prema kojima su prihodi državnog proračuna za 2016. planirani na razini od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015., a rashodi od 120,4 milijarde kuna ili 2,4 milijarde kuna više, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a.

Dodaju li se tome i izvanproračunski fondovi i konsolidirani proračun lokalnih uprava, deficit bi za ovu godinu trebao iznositi ukupno 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto projiciranog BDP-a, a čak i po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 ne bi premašio 3 posto BDP-a. Smjernice se temelje na projekciji gospodarskog rasta u ovoj godini od 2 posto.

Grčić ističe da je planirani rast proračunskih prihoda realan zbog očekivanog rasta gospodarstva većeg od 2 posto, ali napominje da “nema uvjerljivih mjera koje govore da će porasti rashoda biti anulirani i da će se na taj način dovesti proces fiskalne konsolidacije bliže kraju, odnosno da će se deficit spustiti ispod tri posto”, kazao je Grčić. Dodao je i kako u smjernicama ima nekonzistentnosti koje govore o kratkom vremenu u kojemu su izrađene. “Ostavljam kolegama u Vladi, prije svega ministru financija da do samog donošenja proračuna to ispeglaju, kako bi se reklo”, rekao je Grčić.

Bivši ‘mostovac’, a sada čelnik Hrida Drago Prgomet u četvrtak je u Saboru prozvao Most da “brzinom svjetlosti” i bez objašnjenja odustaje od reformi koje je najavljivao, na što su mu iz Mosta neizravno poručili kako nije dobro u Sabor ući s jedne liste, a kasnije osnovati stranku u koju će se slijevati proračunski novci za osvojene mandate na izborima.

U raspravi o izvješću o reviziji političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2014. godinu, Prgomet – koji je u Sabor ušao s liste Mosta, a potom osnovao Hrid – ‘mostovce’ je podsjetio na njihova obećanja o provođenju reformi, prozivajući ih da su od njih odustali. “Bez reformi nema društvenog ni gospodarskog oporavka. Od reformi se odustaje u brzini svjetlosti, a objašnjenja zvuče kao da su iz vica”, poručio je Prgomet.

Bulj (Most): Nije dobro da se uđe s jedne liste, a onda osnuje stranka

Miro Bulj iz Mosta potom je, komentirajući zakonodavni okvir dodjele novaca političkim strankama nakon izbora, istaknuo kako “nije dobro da se uđe s jedne liste, a kasnije se osnuje stranka, pa sredstva idu za drugu stranku”. “Znači, ja sam kao pojedinac ušao s liste Mosta. Bez obzira što nisam član Mosta mogao sam sada registrirati svoju listu i uzeti sredstva koja pripadaju političkoj stranci iz koje sam ušao”, rekao je Bulj.

Prgomet je ‘mostovcima’ poručio kako od njih očekuje da mu odgovore na molbu da se doniraju sredstva koja je Hrid dobio u I. izbornoj jedinici. “Još nismo dobili odgovor. Zašto doniraju? Zato što nama iz prve izborne jedinice, meni osobno, nije bilo teško financirati kampanju treće izborne jedinice i vašem saborskom zastupniku iz treće izborne jedinice, vašem saborskom zastupniku iz pete izborne jedinice i četvrte .Jer mislim da se takva sredstva uvijek na određeni način prijateljski trebaju podijeliti, bez obzira koliko tko imao na svom privatnom računu”, kazao je.

Maro Kristić (Most) najavio je kako će taj Prgometov prijedlog razmotriti. “Svakako podržavamo Vaš prijedlog i razmotrit ćemo ga zajedno sa Vama te odlučiti gdje će se ta sredstva, koja su ostvarena od vašeg političkog djelovanja na listi Mosta u Vašoj izbornoj jedinici, i u koju namjenu utrošiti”, rekao je.

SDSS-ov Mile Horvat podsjetio je na slučaj bivšeg SDSS-ovca Mirka Rašković. “SDSS je imao svoja tri kandidata na izborima za Sabor u 12 izbornoj jedinici. U ta tri kandidata uložena je sva stranačka infrastruktura, sav novac, sav politički potencijal i ti mandati su osvojeni na isti način iz stranačkih kapaciteta SDSS-a. I logično je onda da i sredstva koja proizlaze iz tih mandata pripadaju toj stranci.”, naglasio je Horvat. Saborski Odbor za Ustav je, naime, SDSS-u dodijelio novac koji im pitpada za dva zastupnika, a trećina novca je dodijeljena Raškoviću koji je napustio stranku prije konstituiranja Sabora.

Zastupnici su raspravu iskoristili i za analizu rada političkih stranaka, ali i da se zapitaju je li 170 političkih stranaka na hrvatskoj političkoj sceni ipak previše. “Trebamo li mi stvarno 170 političkih stranaka i jesu li to stvarno stranke koje djeluju u političkom životu”, pitao se HDZ-ov Davorin Mlakar. Problematizirao je i financiranje stranaka od strane jedinica lokalne samouprave, rekavši kako su lokalne proračune opteretili s 42 milijuna kuna.

Njegov stranački kolega Josip Borić najavio je kako će se nova Vlada pozabaviti ‘popularnim sportom’ osnivanja političkih stranaka, te će uvesti kriterije kako bi sustav bio sukladam onom europskom.

“Mislim da mi nikakvim administrativnim aktom ne možemo zabraniti rad političkih stranaka i osnivanje političkih stranaka i da tu niste u pravu”, ustvrdio je Davor Penić (SDP). Mišljenja je da je najbolji modela financiranja političkih stranaka upravo onaj koji ima Hrvatska, po kojem se sredstva daju izravno iz proračuna.

Da je u Hrvatskoj previše političkih stranaka mišljenja je i HSU-ov Silvano Hrelja. “Imamo malo izvornih političkih stranaka, a puno namjenskih političkih stranaka, jer moj uvaženi kolega i prijatelj Ratko (Čačić) je svojevremeno, kada mu je trebalo, dvije osnovao, i to umirovljeničke stranke”, rekao je Hrelja. “Stranke su proizvod na demokratskom političkom tržištu. Dakle, ne može biti previše stranka, može ih biti pet milijuna, 500 hiljada, sasvim je svejedno koliko ih ima. One koje imaju što ponuditi, koje građani prepoznaju, će ih kupiti. Kao što ne može biti previše vrsta jabuka na tržištu. Dakle, to je bespredmetna rasprava. Naravno, svatko se češe tamo gdje ga svrbi”, istaknuo je reformist Radimir Čačić.

Kristić je najavio da će Most predložiti reviziju broja stranaka, na način da se iz registra političkih stranaka brišu one koje nisu održale svoje redovne godišnje skupštine u predviđenom zakonskom i statutarnom roku. “Smatramo da se previše novaca iz državnog proračuna izdvaja za djelovanje političkih stranaka i svakako ćemo se u svom budućem djelovanju zalagati da se ti iznosi značajno smanje i da se oni odnose samo na one nužne potrebe političkih stranaka”, poručio je.

Josipa Borića (HDZ) zasmetalo je, pak, da je u proteklom mandatu osnovana stranka pod nazivom Komunistička partija Hrvatske. “Prvi pokušaj osnivanja takve stranke bio je 2006. godine u Vukovaru i HDZ nije htio dozvoliti osnivanje jedne takve stranke. Nažalost, pod rednim brojem 261. s 18. listopadom 2013. takva stranka je registrirana u Republici Hrvatskoj”, rekao je.

Na to mu je SDP-ovac Arsen Bauk odgovorio: “Komunistička partija Hrvatske nije registrirana za vrijeme HDZ-a ne zato što HDZ nije htio registrirati tu stranku, nego zato što se na osnivačkoj skupini nije skupilo 100 ljudi”, kazao je Bauk.

Borićevo izlaganje potaknulo je i Laburista Jaroslava Pecnika da ustvrdi kako ne zna motive osnivanja, ali i da je riječ o legitimnoj stranci. “Činjenica je da je to legalna i legitimna stranka. Mislim da bauk komunizma ne prijeti Hrvatskoj, nego da bauk nečeg drugog, ne Arsen Bauk, nego neki drugi bauk prijeti Hrvatskoj, a to vama očigledno ne smeta”, poručio je Pecnik HDZ-ovom zastupniku.

Glavni državni revizor Ivan Klešić izvijestio je kako su revizijom obuhvaćeni subjekti koji su u 2014. ostvarili prihode iznad 100.000 kuna, a to su 14 parlamentarnih i 16 izvanparlamentarnih stranaka, šest nezavisnih zastupnika te dva člana predstavničkih tijela lokalnih jedinica. Izraženo je 14 bezuvjetnih, 14 uvjetnih i dva nepovoljna mišljenja, i to za Autohtonu hrvatsku seljačku stranku i Bošnjačku demokratsku stranku Hrvatske. Ukupni prihodi revizijom obuhvaćenih stranaka iznosili su 114,8 milijuna kuna, od čega se najveći dio odnosi na prihode iz državnog proračuna, 53,5 milijuna kuna, i prihode iz proračuna lokalnih jedinica, 42,1 milijun kuna.

You may also like

0 comments