Stroži testovi na štetne plinove prijetnja svjetskom gospodarstvu

Globalna trgovinska razmjena porasla je u prvom tromjesečju najsporijim tempom u devet godina, izvijestila je u utorak Svjetska trgovinska organizacija (WTO), upozoravajući da treba hitno stišati trgovinske napetosti kako bi se spriječilo usporavanje gospodarskih aktivnosti.
WTO-ov indeks izgleda za trgovinu u prvom je kvartalu 2019. pao na 96,3 boda, najnižu razinu od ožujka 2010. godine, signalizirajući nastavak trenda posustajanja s kraja 2018. godine. Vrijednosti indeksa niže od 100 bodova nagovješćuju slabiji rast trgovine u odnosu na trend iz prethodnog razdoblja. „Kontinuirano posustajanje zamaha ukazuje na potrebu hitnog smanjenja trgovinskih napetosti kako bi se izbjeglo usporavanje gospodarskih aktivnosti”, poručuju iz WTO-a.

Među sastavnicama WTO-ova indeksa najviše je oslabio pokazatelj trgovine elektroničkim komponentama, za 12,9 bodova u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Izrazito je na godišnjoj razini smanjen i indeks koji prati proizvodnju i trgovinu automobilima, za 10,3 boda, odražavajući probleme u sektoru zbog uvođenja strožih testova emisije štetnih plinova. Smanjene su i izvozne narudžbe, iskazane u padu indeksa na godišnjoj razini za 7,9 bodova, najavljujući daljnje slabljenje trgovine u predstojećem razdoblju. “Istodobno smanjenje više pokazatelja trebalo bi skrenuti pozornost dužnosnika na prijetnju osjetnijeg usporavanja ako se aktualne trgovinske napetosti ne riješe”, ističu u WTO-u.

SAD je prošle godine otvorio trgovinski sukob podizanjem carina na uvoz čelika i aluminija. Uslijedilo je podizanje carina na uvoz iz Kine, na što je Peking uzvratio istom mjerom. Dvije strane trenutno pregovaraju kako bi izbjegle novu krug carina koji bi prema najavi SAD-a trebao stupiti na snagu početkom ožujka.

Europska unija usvojila je u utorak prijedlog o obvezi smanjenja dopuštene emisije ugljičnog dioksida (CO2) iz novih kamiona i autobusa za 30 posto do 2030. godine u odnosu na ovu godinu.

Zacrtano smanjenje sastavni je dio nastojanja Europske unije da ispuni obvezu iz sporazuma o zaštiti klime smanjenjem emisije stakleničkih plinova koji u velikoj mjeri utječu na promjene temperature na Zemlji.

EU dosada nije ograničavao emisije štetnih plinova iz teških gospodarskih vozila, za razliku od SAD-a, Kine, Japana i Kanade. Kamioni pak proizvode gotovo četvrtinu štetnih plinova na području EU-a. “Nove ciljane razine i poticajne mjere pomoći će smanjiti emisiju štetnih plinova, špediterima će smanjiti troškove goriva a svim Europljanima donijeti čišći zrak“, poručio je europski povjerenik nadležan za mjere zaštite klime Migel Arias Canete.

Europski parlament tražio je još ambicioznije smanjenje, za 35 posto, ali su zemlje-članice uspjele progurati ciljeve dogovorene u prosincu. Usporedbe radi, proizvođači automobila moraju smanjiti emisije za 37,5 posto između 2021. i 2030. godine. Blaži ciljevi za teška gospodarska vozila rezultat su činjenice da je štedljiva potrošnja goriva vrlo važna stavka pri nabavi.

U Europskom udruženju proizvođača automobila (ACEA) smatraju zacrtano smanjenje „vrlo zahtjevnim“ zbog nepostojanja infrastrukture za električne i kamione na vodikov pogon. „Ne možemo očekivati od špeditera da odmah počnu kupovati električne kamione ili one s drugim alternativnim pogonskim gorivima ako to za njih nema poslovnog rezona”, upozorio je čelnik ACEA-e Erik Jonnaert.

“Također nije lako napajati vozila strujom na svim glavnim europskim autocestama“, dodao je Jonnaert. Današnji sporazum moraju još službeno potvrditi članice EU-a i EP, iako se to smatra formalnošću.

You may also like