“Mnogo ljudi, čak i iz energetskog sektora, spočitava nam činjenicu da nemamo strateški dokument, jer postojeći treba spaliti. Mislim da u energetici nema novih i starih projekata, ima samo onih koji nismo ili jesmo napravili. Da smo ih napravili više, bili bismo danas energetski neovisniji, imali bi više komponenti koje ruše cijenu energentima”, poručio je ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat na panelu ‘Sigurnost opskrbe: Ulaganja u infrastrukturu’ na konferenciji Poslovnog dnevnika Energy investment forum 2016.
“Spalimo li staru strategiju, pitam vas što nam ostaje. Najviše me brine što struka nema jedinstven stav, očekivao sam danas pet ključnih zaključaka što struka smatra nužnim od investicija”, rekao je Horvat.
Ministru Horvatu najprije treba čestitati na jasnom očitovanju. Kao stručnjak koji je imao prilike dubinski upoznati odnose u energetskom sektoru od onog realnog proizvodnog dijela do državne administracije, za početak, ono što je najvažnije, zna o čemu govori. U europskom prostoru nije popularno s podcjenjivanjem govoriti o strateškim dokumentima neke države, a kamoli o njihovom ignoriranju ili nijekanju. Na strateškim dokumentima se temelji razvojni dio državnog proračuna, oni ukazuju na smjernice, potrebe i mogućnosti razvoja. Njima se kreiraju dugoročne sektorske politike.
Strategije nisu nikada stare ukoliko se nalazimo u okviru i vremenu koje te strategije obrađuju. Samim tim hrvatska energetska Strategija iz 2009. godine ne može biti zastarjela, ako govori o 2020. i ima pogled na 2030. godinu. Uostalom ta strategija je kreirana temeljem europskih procedura iz 2007. koje su uvodile ciljeve za 2020. godinu. Ta strategija zapravo služi, zajedno s planovima provedbe da se na nju pozovemo kada tražimo sredstva iz europskih fondova za razvoj energetskog sektora. Ministar je dobro upoznat s činjenicom da sredstava namijenjena malom i srednjem poduzetništvu, a i šire, za razvoj energetskih projekata od obnovljivih izvora, preko energetske učinkovitosti do infrastrukture neće biti moguće zatražiti niti koristiti bez strategije o kojoj je riječ.
Naravno da slijedeće dekade trebamo obraditi i pogledati dalje na horizont kreiranjem nove strategije, ali povijest ne možemo promijeniti, pa niti to jesmo li neki projekt napravili ili ne. Ono što možemo i moramo promijeniti je da se skine blokada s bilo kakve poduzetničke inicijative koja je u skladu sa strategijom. Jer kako očekivati zdravu investiciju, kvalitetnog partnera i ulagača, ako osujetimo projekte s dobivenim dozvolama.
Zato nam ostaje nadati se da će ovaj apel ministra i iskusnog poduzetnika čuti oni čija je odgovornost da se osigura pouzdana proizvodnja energije u Republici Hrvatskoj i da će projekt koji je u tom smislu i razvijan – Plomin C ubrzati u realizaciji.
Oni pak koji se bave spaljivanjem donesenih državnih strategija moraju biti svjesni što napadaju i kakvu štetu potencijalno mogu izazvati. Umjesto toga mogu konstruktivno sudjelovati u velikom i zahtjevnom prostoru kreiranja novih sektorskih strategija objedinjenih kroz europski dokument „Roadmap 2050“.
