[vc_row][vc_column width=”1/3″]Stranke desnice koje su kritične prema sporazumu Kolumbije s gerilskim marksističkim pokretom FARC većinski su pobjednici parlamentarnih izbora u toj državi, zbog čega je budućnost dogovora dovedena u pitanje.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Stranka Demokratski centar bivšeg predsjednika Alvara Uribea, žestokog protivnika mirovnog sporazuma s FARC-om iz studenog 2016. godine, osvojila je 16,4 posto glasova, pokazali su rezultati u ponedjeljak nakon obrade 99 posto birališta.[/vc_column][/vc_row]
Time je postala najveća stranka u Senatu, s 19 zastupnika u gornjem, te 33 u donjem domu parlamenta, prenosi BBC.
Uribe je ponovno izabran kao senator s velikom brojkom od 870 tisuća glasova, dok je kandidat njegove stranke Ivan Duque nadmoćno pobijedio tri konzervativna kandidata na predizborima za predsjedničke izbore 27. svibnja.
I druge konzervativne stranke su postigle dobar rezultat na izborima, uključujući Radikalnu promjenu koju vodi bivši predsjednik German Vargas Lleras koji je postigao drugi najbolji rezultat u Senatu i treći u Predstavničkom domu.
Iako nijedna stranka nema dovoljno ruku za većinu, tri stranke desnice zajedno imaju preko 50 mjesta u Senatu, zbog čega će bilo kakav zakon teško biti donesen bez njihove podrške, piše u utorak britanski Guardian.
Stranci predsjednika Juana Manuela Santosa (Partido de la U), koji je 2016. za postizanje sporazuma s FARC-om nagrađen Nobelovom nagradom za mir, naglo je pala podrška, pa je završila peta u Senatu i četvrta u Predstavničkom domu.
To su bili prvi izbori otkad je 7 tisuća FARC-ovih boraca predalo svoje oružje nakon potpisivanja mira na Kubi, čime je završen 52-godišnji sukob. Pravo glasa imalo je oko 36 milijuna ljudi koji su mogli birati između 166 predstavnika i 102 senatora s lista nekoliko desetaka stranaka. Izlaznost je bila oko 48 posto, nešto više nego 2014. godine.
Zajednička alternativna revolucionarna snaga, stranka koja je proizašla iz FARC-a, dobila je manje od 1 posto glasova u oba doma, no mirovnim sporazumom joj je zagarantirano 10 mjesta u parlamentu.
Komentirajući rezultate izbora FARC je ukazao na “iznimne…poteškoće” s kojima se nosila njihova predizborna kampanja koja je zaustavljena zbog nasilnih prosvjeda i napada na njihove kandidate.
Ta je gerilska skupina nepopularna zbog svoje povijesti otmica i ubijanja civila, a njezinoj prisutnosti u Kongresu protivi se veliki broj Kolumbijaca koji smatraju da bi oni umjesto toga trebali biti u zatvoru.
Demokratski centar Santosa optužuje da je oslobodio FARC krivnje za njihove zločine, a eventualna pobjeda te stranke na predsjedničkim izborima mogla bi ohrabriti desnicu da ne implementira ili čak ukine dijelove dogovora, smatraju analitičari.
FARC naglašava potrebu implementacije sporazuma kako bi se “nadišle klijentelističke i koruptivne prakse i stvorili jednaki uvjeti za sve političke snage”.
Na predsjedničkim izborima će se Ivan Duque boriti protiv ljevičara Gustava Petra, bivšeg gradonačelnika Bogote koji podržava dogovor s gerilcima i koji je izabran kao predstavnik ljevice.
Ne očekuje se da će se FARC vratiti svojim nasilnim metodama ako mirovni sporazum propadne, no analitičari tvrde kako bi nezadovoljstvo moglo rezultirati novim pobunama na drugim mjestima.
ELN
Jedina i dalje aktivna kolumbijska gerilska skupina ELN koja broji oko 1500 pripadnika u međuvremenu je najavila da prihvaća poziv vlade za ponovnim pokretanjem mirovnih pregovora u ekvadorskoj prijestolnici Quitu.
“Prihvaćamo poziv predsjednika Santosa”, priopćila je ta grupa, optužujući vladu da je suspendirala prošli krug razgovora kako bi “zadovoljila najekstremnije elemente kolumbijske desnice”.
Jedanaest mjeseci dugi razgovori prekinuti su nakon što je ELN nastavio s napadima odmah nakon što je 9. siječnja isteklo tromjesečno primirje.
Nekoliko ljudi je poginulo u tim napadima, većinom na policijske stanice, naftnu i cestovnu infrastrukturu.
ELN je potom najavio primirje u vrijeme izbora, a vlada se zbog te odluke odlučila vratiti za pregovarački stol.
“Gestama poput ove, a ne terorističkim napadima, ELN može vratiti minimalno povjerenje potrebno kako bi se napredovalo putem dijaloga”, rekao je Santos u ponedjeljak.
U oružanim sukobima u Kolumbiji u koje su uključene ljevičarske gerile, vojska i desničarske paravojske poginulo je najmanje 220 tisuća ljudi, a njih 7 milijuna je raseljeno.
