Strani mediji pišu da je plutajući LNG terminal, koji bi se trebao graditi na Krku, obećavajuća prilika za diversifikaciju dobave plina za zemlje središnje i istočne Europe (CEE) koje snažno ovise o ruskom plinu.
Kao bitan faktor spominje se američki plin koji je počeo stizati u Europu, a snažniji američki izvoz mogao bi “mnoge osloboditi problematične vezanosti za uvoz ruskog plina te povećati sigurnost dobave”. U tom kontekstu spominje se specifično plutajući LNG-terminal na Krku, čija gradnja je dogovorena početkom svibnja na najvišoj razini, na 7. sastanku SAD-a i Energetskog vijeća EU u Washingtonu gdje se navodi snažna podršku razvoju terminala koji bi trebao postati operativan već 2018. godine.
Vijeće je tom prilikom istaknulo da osim hrvatskog LNG-a podržava Grčko-Bugarsku plinsku interkonekciju, Južni plinski koridor i plinovod TAP kao ključne projekte za osiguranje sigurnosti dobave i diversifikaciju izvora. Globalriskinsight piše da hrvatski LNG terminal u kombinaciji s drugom plinskom infrastrukturom može osigurati sigurnu dobavu plina za baltičke i balkanske zemlje – Moldaviju, Rumunjsku, Bugarsku, Austriju, Grčku, Tursku i Ukrajinu. Osim američkog plina na tom bi se tržištu mogao pojaviti i plin drugih proizvođača, poput Australije. Gazprom odgovara na taj izazov najavom da namjerava u Europu plasirati oko 160 milijardi m3 plina, osiguravajući niske cijene. Svojom vojnom prisutnošću u Siriji Rusija kontrolira Kaspijsko more, čime de facto blokira gradnju Trans-kaspijskog podmorskog plinovoda kojim bi plin iz Turkmenistana i Kazahstana došao do EU, čime geopolitički upravo LNG-terminal na Krku postaje obećavajući alternativni izvor dobave za CEE zemlje, piše ENergetika-net.
Plinacro je jedna od pet tvrtki koja neće morati lanjsku dobit uplaćivati u proračun. Plinacro je prošlu godinu završio s dobiti od 123 milijuna kuna, oko sedam posto manje nego u 2014. Skupština Društva na kojoj će biti donesena odluka o zadržavanju dobiti održat će se do kraja lipnja, a razlog je ubrzana realizacija LNG terminala i ulaganja u gradnju plinovoda za taj projekt. Plinacro ove godine planira početi ulagati u otpremne plinovode za LNG terminal jer Vlada namjerava ubrzati aktivnosti na realizaciji plutajućeg terminala.
Počet će također ulagati u gradnju kompresorske stanice na transportnom sustavu vrijednom 17,5 milijuna eura te interkonekcijskoga plinovoda Lučko – Zabok – Rogatec s dvjema pripadajućim kompresorskim stanicama vrijednima oko 143 milijuna eura. Vrijednost ulaganja u otpremne plinovode za terminal ovisit će o konačnim kapacitetima LNG terminala. Ulaganja bi trebala biti dovršena do kraja 2018, piše Lider. Kako tvrde u Plinacru, na čijem je čelu Marin Zovko, povlačenje dobiti negativno bi utjecalo na obujam i tempo planiranih ulaganja. Da nije ove odluke tvrtka bi se morala zadužiti a to bi pratilo podizanje tarifa za transport plina i krajnjih cijena plina za potrošače. Nije prvi put da je Plinacro oslobođen te obveze – i prethodna mu je vlada 2012., 2013. i 2015. dopustila da zadrži dobit i uloži je u gradnju plinovoda, odnosno izradu studija za nove projekte i dokapitalizaciju društva LNG Hrvatska.
