Financijski sektor suočava se s mnogim izazovima te je, unatoč napretku u posljednjih nekoliko godina, u Europskoj uniji potreban veći napredak na području ekonomske i monetarne unije, istaknuo je guverner grčke središnje banke Yannis Stournaras na predavanju u Zagrebu.
U prisustvu predstavnika veleposlanstava, sveučilišne zajednice, osoba iz poslovnih krugova, brojnih ekonomista i medija, Yannis Stournaras održao je u Hrvatskoj narodnoj banci izlaganje na temu “Financijska stabilnost i intervencije monetarne politike središnjih banaka u Europi: gdje smo sada i koji su izazovi pred nama”. “Unatoč napretku u posljednjih nekoliko godina, uz bankarsku uniju kao glavno područje reformskih napora, potreban je veći napredak u području ekonomske i monetarne unije”, kazao je Stournaras, dodavši da su razilaženja diljem eurozone značajna te da je kriza u posljednjih nekoliko godina dodatno naglasila postojeće nedostatke i razlike koje treba premostiti.
Grčki guverner se u svom izlaganju osvrnuo na širi kontekst procesa europskim integracija, financijsku krizu i odgovore EU-a na nju, monetarne politike i ulogu središnjih banaka, kao i razvoj europskog regulatornog okvira. Kao najveće izazove uz ostalo je izdvojio dovršenje bankarske unije, usklađivanje s novim regulatornim okvirom, širenje dosega regulative, upravljanje nenaplativim zajmovima i definiranje uloge središnje banke kao zajmodavca bankarskom sustavu u krajnjoj nuždi.
Predstavljajući guvernera Yannisa Stournarasa i rad grčke središnje banke, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić istaknuo je da je njegovo izlaganje jedinstvena prilika da se upoznamo s izazovima s kojima se središnja banka suočava u ostvarenju ciljeva monetarne politike u vremenu dugotrajnih recesija, društvenih nemira, visoke neizvjesnosti i slabih globalnih ekonomskih izgleda. “Za financijsku stabilnost se treba izboriti i ispravnim politikama izbjeći izbijanje financijskih i bankovnih kriza. Većina zemalja u Europi je prošla bankarske krize i države su morale svojim fiskalnim sredstvima pomagati bankovnom sustavu. Na sreću, to nije bio slučaj u Hrvatskoj koja je svojim dobrim makroprudencijalnim politikama očuvala financijsku stabilnost”, kazao je Vujčić.
Dodao je da je u proteklih nekoliko godina u EU donijet cijeli skup regulative koja bi trebala osigurati financijsku stabilnost, ali i upozorio da ta regulativa još nije testirana i da će se tek s pojavom prvih problema u financijskom sustavu moći reći koliko je efikasna.
Na upit novinara o mogućim daljnjim potezima Europske središnje banke u smjeru kvantitativnog monetarnog popuštanja, Vujčić je kazao da, iako to ne može komentirati, posljednji potezi pokazuju nastavak tog smjera i da je to očekivano s obzirom na situaciju u eurozoni i nedostatak kreditnog rasta.
O mogućim izmjenama zakona o HNB-u radi veće kontrole njezina poslovanja, Vujčić je kazao da središnja banka već ima vanjskog revizora koji se bira na javnom natječaju i kojeg potvrđuje Hrvatski sabor te da su Sabor i Ministarstvo financija vrlo dobro informirani o situaciji u HNB-u. “Ukoliko žele, mogu zatražiti i dodatne financijske izvještaje o reviziji. Osim toga, HNB je uveo i neovisni revizorski odbor u kojem sjedi troje vrhunskih stručnjaka za reviziju i koji nadgleda i potvrđuje reviziju vanjskog revizora”, rekao je Vujčić. “Ako uz sve to netko misli da postoji potreba za dodatnom revizijom, to pozdravljam ako je cilj toga ustanoviti i prezentirati javnosti ima li narodnu banku koja je efikasna, ekonomička i učinkovita. To bih onda pozdravio za sve institucije koje nadgleda revizija”, dodao je Vujčić.
O planu uvođenja takozvanog “walk out” modela (koji omogućuje dužniku da se riješi duga tako da banci vrati stan) za stambene kredite, hrvatski guverner kazao je da je to najbolji način pomoći za ljude koji više nemaju kreditnu sposobnost i kojima je pomoć najviše potrebna. “To je za te ljude najefikasniji način pomoći i mislimo da bi taj model bio dobar”, kazao je.
Tužbe banaka zbog konverzije kredita u švicarskim bankama guverner nije želio komentirati. Jutarnji list objavio je u srijedu kako su Intesa banka i Unicredit, a vjerojatno i Erste te Raiffeisen banka, tužile Hrvatsku Međunarodnom sudu za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu zbog povrede pravne osobnosti i umanjenja dobiti. Spor je vezan uz Zakon o konverziji kredita u švicarskim francima u eurske, koji je donijela prošla Vlada, a koji je ovdašnjim bankama donio trošak od oko osam milijardi kuna.
