Stoltenberg želi smanjiti utjecaj Rusije na Balkanu

SARAJEVO, Sjevernoatlantski savez svjestan je nastojanja Rusije da proširi svoj strateški utjecaj na Balkan, a najbolja zaštita od miješanja u unutarnje stvari država regije je jačanje njihovih demokratskih institucija i kapaciteta za suočavanje sa sigurnosnim izazovima, ocijenio je u četvrtak u Sarajevu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Kao dokaz nastojanja Rusije da utječe na stanje u regiji naveo je događaje uoči prošlogodišnjih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori. Pritom je istaknuo da je NATO zainteresiran za stabilnost svih država regije i spreman na suradnju u tu svrhu.

“Najbolji način da se smanji mogućnost vanjskih utjecaja je da se ojačaju demokratske institucije u državama Balkana”, kazao je Stoltenberg tijekom službenog posjeta Bosni i Hercegovini.

Stoltenberg je u Sarajevu odvojeno razgovarao s članovima Predsjedništva BiH, predsjedateljem Vijeća ministara Denisom Zvizidićem i članovima vodstva državnog parlamenta, a sastao se i s pripadnicima oružanih snaga te zemlje koji su sudjelovali u mirovnim misijama NATO-a u inozemstvu.

U izjavi novinarima je podsjetio kako NATO već duže od dva desetljeća pomaže BiH u učvršćenju njene stabilnosti a i danas ostaje zainteresirana da se napetosti smire i problemi rješavaju dogovorom. BiH je opisao kao partnera NATO-a dodajući kako sada nema planova za raspoređivanje borbenih postrojbi u BiH, ali postoji spremnost da se toj zemlji pomogne u provedbi reformi, posebice u sektoru obrane i sigurnosti.

“BiH je kandidat za članstvo u NATO-u”, potvrdio je Stoltenberg ali je dodao kako je to isključivo stvar odluke same BiH.

Pojasnio je kako je Savez spreman aktivirati Akcijski plan za članstvo (MAP) BiH u NATO-u pod uvjetom ispunjenja dobro poznatih kriterija.

Pitanje uknjižbe nepokretne vojne imovine poput vojarni, poligona i skladišta uvjet je kojega je NATO postavio BiH prije više od sedam godina kako bi dobila “zeleno svjetlo” stupanje na snagu MAP-a koji je ranije uvjetno odobren.

Do sada je na državu odnosno na Ministarstvo obrane uknjižena tek trećina od predviđenih šezdesetak lokacija a glavni problem je stajalište vlasti Republike Srpske koje traže da sva nepokretna imovina pripadne entitetima a da je oni onda posuđuju drugim korisnicima poput vojske.

No to je tek formalna izlika jer se vlasti u Banja Luci zapravo otvoreno protive približavanju BiH NATO-u inzistirajući da ta država stane neutralna, odnosno da u  obrambenoj politici slijedi Srbiju i njezine odluke.

Stoltenberg je u četvrtak pozvao da se otvorena pitanja u BiH rješavaju kompromisom među političkim liderima.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić nakon susreta sa Stoltenbergom potvrdio kako proces uknjižbe ide sporo zbog političkih ali i administrativnih problema no ustvrdio je kako unutar državnog vrha postoji puni konsenzus da se MAP aktivira što je moguće prije.

“Ta politička suglasnost postoji i na razini političkih stranaka”, ustvrdio je Ivanić podsjećajući kako je državni vrh potkraj prošle godine donio usuglašeni plan razvitka oružanih snaga u narednim godinama koji podrazumijeva modrniziranje opreme ali i smanjenje broja vojnika sa sadašnjih deset na nešto više od devet tisuća profesionalnih vojnika i časnika.

“To je naša potreba nevezano za članstvo u NATO-u”, kazao je Ivanić dodajući kako u BiH žele nastavak sudjelovanja svojih vojnika u misiji ISAF-a te planiraju zajedničku vojnu vježbu s NATO-om na području Tuzle u rujnu.

Ivanić je potvrdio kako je BiH spremna nastaviti sudjelovati i u borbi protiv terorističke skupine Islamske države a do sada je to činila donirajući streljivo vlastima Iraka za borbu protiv terorizma.

O tome hoće li i kada BiH postati punopravom članicom NATO-a, kako je kazao Ivanić, sada je preuranjeno govoriti i to može samo potaknuti nove unutarnje političke prijepore a o tome će, kako je zaključio, odlučivati neke buduće generacije političara.

Ocijenio je i kako BiH neće biti posebnom temom kojom će se baviti nova administracija u Washingtonu a najjači politički utjecaj na BiH imat će Bruxelles jer je sadašnji cilj BiH prije svega članstvo u Eurpskoj uniji.

“Ukratko, ne očekujem nikakve spektakularne promjene poltike kada je rječ o novoj američkoj administraciji”, zaključio je Ivanić.

(Agencije)

You may also like