Što se krije iza snižavanja kamata na kunske kredite u režiji HNB-a

Današnje su naslovnice pune bombastičnih naslova kako HNB smanjuje kamate na kunske kredite. Mnogi komentatori društvenih mreža odmah su pomislili kako se HNB igra s tečajem kune, kako je ovo eufemizam za tiskanje novca. Jesu li dakle u HNB-u krenuli u reforme za koje su se zalagali u ostrašćenom cijelu Mosta?

Prihvate li banke pruženu ruku, na tržištu bi se uskoro moglo naći tri do četiri milijarde kuna povoljnih kunskih kredita. Hrvatska narodna banka najavila je da će idućeg tjedna održati prvu od četiri strukturne repo operacije planirane za ovu godinu. Bankama koje se pojave na aukcije HNB će pozajmiti sredstva na rok od četiri godine uz godišnju kamatu od 1,8 posto. Istovremeno s najavom prve takve aukcije kod nas, objavljena je i lista državnih vrijednosnih papira, njih 61, koji će se prihvaćati kao osiguranje. Određen je i datum povrata pozajmice -18. veljače 2020. godine.

Na svim dosadašnjim repo aukcijama banke su mogle pozajmljivati sredstva na rok od 7 dana, a tek sada im se nudi jeftin i dugoročan izvor prihoda koji otvara prostor za aktivniju kreditnu politiku. Visina kunskih kredita uglavnom je bila limitirana kretanjem Oročene kunske štednje u bankama jer svi koji štede na dulji rok preferiraju eure. Tek od prošle godine kunski su krediti postali konkurentni eurskima pa je potražnja za njima skočila za četvrtinu, no je 63 posto svih kredita u zemlji zaštićeno deviznom klauzulom, kako piše Večernji list.

Ako je suditi po razlici kamata na oročenu kunsku štednju i cijeni repo aukcije, kamate na kredite stanovištu i tvrtkama mogle bi pasti za jedan postotni poen. Na kunsku štednju koja je, primjerice, oročena na dvije godine banke svojim štednjama plaćaju kamatu oko 2,8 posto, a sad im HNB nudi kune na četiri godine uz samo 1,8 posto godišnje kamate. Stambeni kunski krediti trenutačno se kreču oko S posto, dok su nenamjenski između 8,519,5 posto, ali građani se 1 dalje dr2e podalje od banaka jer im je to preskupo se zbog ekonomske neizvjesnosti ne usude uzimati kredite. Od početka krize 2008. konstantno se smanjuje zaduženost stanovništva i tvrtki u bankama, a jedino raste zaduženost države. L bez najavljene intervencije, likvidnost bankovnog sustava iznimno je visoka. Banke imaju 7 do 10 milijardi kuna slobodnog novca na računu HNB-a, no ne uspijevaju ga pretočiti u nove kredite.

Zaključimo, HNB u sklopu najavljenih politika olakšavanja gospodarstvu i građanima ima za cilj na tri do pet godina spustiti kamatne stope, bez zadiranja u stabilnost valute, što bismo mogli ocijeniti svojevrsnim solomunskim rješenjem.

You may also like

0 comments