Povjerenje glasača u vjerodostojnost predizbornih anketa postupno opada. Djelomično zbog ponekad slabije preciznosti pojedinih anketa i relativno visokih standardnih pogrešaka koje se rijetko prezentiraju, a djelomično i zbog percepcije javnog mnijenja pod utjecajem stranačkih negodovanja da su neke ankete namještene te da ne prikazuju pravi odnos snaga među političkim takmacima. Stvoren je dojam u javnosti da ankete favoriziraju ljevicu naspram desnice. Dva su slučaja najviše pridonijela formiranju takve teze: rezultati anketa prije parlamentarnih izbora 2007., uključujući i tadašnje izlazne ankete, te rezultati anketa prije predsjedničkih izbora 2014. godine.
Parlamentarni izbori 2007. bit će, po svemu sudeći, prilično slični predstojećim izborima zbog dojma vrlo bliske utrke dvaju glavnih političkih takmaca, ali i velikog broja potencijalnih trećih opcija, kojih je i tada bilo podosta (predviđalo se između 5 i 8 mandata za svaku od 4 opcije: HSS-HSLS, HNS, HSU, HSP). Dok je većina predizbornih anketa mjesec dana prije izbora davala minimalnu prednost SDP-u, tek su u posljednjim tjednima objavljene dvije ankete u dva različita medija koje su davale laganu prednost HDZ-u. Ključni trenutak ipak su bile izlazne ankete koje provela agencija Puls na dan izbora koje su dale prednost SDP-u od 5 mandata (62 naprema 57). Kao komentar na izlazne ankete SDP-ov kandidat za premijera Ljubo Jurčić požurio je s izjavom prije službenih rezultata da je on budući premijer. Par sati kasnije euforija se preselila u stožer HDZ-a kada su službeni rezultati pokazali suprotan omjer od Pulsove izlazne ankete – HDZ je u Hrvatskoj dobio 61 mandat (plus 5 u dijaspori), a SDP 56. Vladu je na kraju ipak sastavio HDZ.
Sedam godina kasnije, prije prvog kruga predsjedničkih izbora, sve ankete izuzev jedne davale su znatnu prednost aktualnom predsjedniku Josipoviću. Neke od njih šest mjeseci prije izbora čak su prognozirale Josipovićevu pobjedu u prvome krugu. Prije drugog kruga izbora, kada je bilo jasno da se politički moment preokrenuo u korist protukandidatkinje Grabar-Kitarović, nekoliko objavljenih anketa i dalje je davalo prednost Josipoviću. Jedino je agencija 2×1 komunikacije u oba kruga davala prednost kandidatkinji HDZ-a. I dok su u drugom krugu pogodili pobjedu Grabar-Kitarović unutar statističke pogreške, u prvom su je ipak precijenili za više od 5%, ističući tada njezinu prednost u odnosu na Josipovića, što nije bio slučaj. Izlazne ankete, unatoč značajnim promašajima predizbornih anketa, ovaj put bile su izuzetno precizne. Točno su pogodile vrlo malu prednost Josipovića u prvom krugu, čak su približno pogodili i Sinčićev uspjeh te su u drugom krugu pogodili pobjedu Grabar-Kitarović unutar statističke pogreške.
Analiza posljednjih sedam izbora (parlamentarne 2007. i 2011., EU izbore 2014., te po dva kruga predsjedničkih 2009. i 2014.) pokazuje da se izborni rezultati podosta razlikuju od predizbornih anketa, i kad se radi o raspodjeli odnosa dviju glavnih stranaka (ili koalicije), a pogotovo kada je riječ o procjeni snage trećih opcija. Teza kako su dosadašnje agencije u određenoj mjeri podcjenjivale HDZ i desnicu, a precjenjivale SDP i ljevicu je točna. U sljedećem grafu dajemo pregled pet agencija koje su provodile ankete na bar dva izbora od sedam promatranih, uz napomenu da su u ovom izbornom ciklusu samo prve tri navedene agencije i dalje aktivne i nude vlastite predikcije – Promocija Plus, IPSOS Puls te 2×1 komunikacije. Za svaku agenciju promatramo najprije prosjek svih anketa za svake pojedinačne izbore na kojima su nudili predviđanja. Važno je pritom napomenuti da pri izračunu prosjeka prilagođavamo rezultate anketa za postotak neodlučnih glasača te tek onda radimo usporedbu sa stvarnim rezultatima izbora. Ako je stranka podcijenjena, to znači da joj anketa daje manje nego što je dobila na izborima (stoga je vrijednost u minusu), a ako je stranka precijenjena, to znači da joj anketa daje više nego što je dobila na izborima (vrijednost u plusu). Pristranost koju prikazujemo na grafu za sve agencije je prosjek pristranosti u svim promatranim izborima (u zagradi pokraj naziva svake agencije je raspon izbora koje promatramo).
Najaktivnije tijekom čitavog perioda svakako su agencije Promocija Plus i IPSOS Puls, koje su redovito pratile preferencije građana tijekom posljednjih sedam godina. Upravo kod te dvije agencije očigledna je pozitivna pristranost u korist SDP-a te podcjenjivanje rezultata HDZ-a. Potrebno je napomenuti da se pristranosti razlikuju od izbora do izbora, pogotovo po pitanju SDP-a, no znakovito je da, prema ispitivanjima prve dvije agencije, HDZ ispada gotovo uvijek podcijenjen. Zanimljivo je da je najveće odstupanje dviju agencija u procjenama izbornih rezultata u oba slučaja bilo kod predsjedničkih izbora 2014. Dok su na prijašnja dva parlamentarna izbora čak i bile relativno precizne oko procjene SDP-ovih mandata (ali i dalje podcjenjujući HDZ), na predsjedničkima 2014. izuzetno su precijenile Josipovića, i to u oba kruga. Velik dio prosječne pristranosti u korist SDP-a rezultat je upravo tih predsjedničkih izbora. Kada bi izuzeli promašaje na tim izborima, obje agencije zapravo prilično dobro procjenjuju šanse SDP-a. No i dalje se ne mogu pohvaliti s procjenom šansi HDZ-a.
Ono što je važno naglasiti jest da ovo ne mora značiti da su navedene agencije naročito pristrane u korist SDP-a, odnosno da rade protiv HDZ-a. Naprotiv, vrlo je izgledno da se radi ponajprije o lošijem uzorku ili po nekim gledištima i nespremnosti glasača HDZ-a da se izjasne u anketama. Loš uzorak je doduše primarni razlog za zabrinutost. Kada se provode telefonske ankete, one u pravilu teško doznaju demografsku strukturu ispitanika. Da bi uzorak bio reprezentativan, on mora predstavljati otprilike jednaku distribuciju ispitanika u anketi (po primjerice dobi, spolu, obrazovanju, zanimanju, dohocima) u odnosu na distribuciju populacije u ispitivanom mjestu (bilo izbornoj jedinici, bilo čitavoj državi). A to je teško postići telefonskim anketiranjem, pa čak i izlaznim anketama iako one s većim uzorkom povećavaju vjerojatnost da će se distribucije ispitanika poklapati s populacijom te time smanjuju statističku pogrešku.
Najbolje se to vidi u procjeni šansi trećih opcija koje po anketama sa 1000 ispitanika, gdje ih u prosjeku oko 700 pristane ispuniti anketu, dobivaju između 5 do 10%, što je između 35 i 70 ispitanika. Jasno je da su statističke pogreške u slučaju trećih opcija izuzetno velike, često i veće od njima pripisanih postotaka glasova.
Treća agencija, 2X1 komunikacije, nova je na tržištu, formirana tek prije predsjedničkih izbora 2014., no u njihove procjene uključujemo i rezultate istraživanja s izvanrednih izbora za sisačko-moslavačkog župana ranije iste godine, ali i istraživanja s lokalnih izbora 2013., kada je isti vlasnik s drugom firmom (XBX komunikacije) radio predviđanja lokalnih izbora u gradu Zagrebu. Ono što se može sa sigurnošću utvrditi za ovu agenciju jesu tri nalaza: jako dobro procjenjuju šanse SDP-a i njihovih kandidata, apsolutno precjenjuju HDZ-ove kandidate (na izborima u gradu Zagrebu precijenili su HDZ-ovu kandidatkinju za čak 13%), ali i izuzetno podcjenjuju treće opcije (što je najviše bilo vidljivo u njihovim procjenama za prvi krug predsjedničkih izbora 2014.). Zanimljivo je odstupanje te agencije u odnosu na sve ostale upravo s obzirom na zadnje dvije činjenice – jedina precjenjuje HDZ, i jedina, i to poprilično, podcjenjuje treće opcije unatoč većim uzorcima koje koristi, piše Vuk Vuković u Jutarnjem listu.
Preostale dvije agencije koje promatramo nisu sudjelovale u procjenama izbora od 2011. (odnosno, ako i jesu, nismo imali pristupa tim podacima), no znakovit je trend podcjenjivanja HDZ-a u korist ponajprije trećih opcija, iako i tu postoje razlike kroz izborne cikluse. U prijašnjim izborima sudjelovalo je još anketnih agencija, no većina njih je ili davala procjene samo na jednim izborima kada je uglavnom promašivala rezultate, ili je imala premale uzorke da se može govoriti o ozbiljnim anketama, stoga ih nismo obuhvatili u istraživanju. Također ni u jednom slučaju nismo uzimali u obzir internet ankete, koje unatoč velikim uzorcima ne mogu garantirati da je glas dala samo jedna osoba te su se pokazale pristranima s obzirom na medij gdje su objavljene, odnosno na profil čitatelja (na tzv. lijevim portalima bolje prolaze lijeve stranke, na tzv. desnim portalima desne).
Ovakva praksa preispitivanja vjerodostojnosti i pristranosti anketa nije ništa novo u zemljama s dugom tradicijom izbornih nadmetanja. U našem slučaju vrijedi napomenuti da agencije, iako znaju oscilirati od izbora do izbora, prilično dobro obavljaju svoj posao, pogotovo ako izuzmemo predsjedničke izbore 2014. Promašaji kod dvije najveće stranke često su unutar standardne pogreške. Ono što anketnim agencijama čini problem percepcije u javnosti jest neisticanje točnih standardnih pogrešaka prilikom objave rezultata istraživanja, odnosno neisticanje da se ne radi o anketi gdje 1000 ispitanika ispuni anketu, već da ih je poprilično manje. Osim toga, građani nisu svjesni težine posla usklađivanja demografske strukture ispitanika sa strukturom populacije na anketiranom području. Dovoljno je da se distribucija populacije promaši za razmjerno niskih 10% i rezultati anketa već mogu biti dijametralno suprotni izbornom rezultatu.
U konačnici problem anketiranja nadilazi problem predviđanja izbora te je svojstven društvenim znanostima u cjelini. Zbog toga u praksi društvenih znanosti na najjačim svjetskim institucijama sve se više napuštaju metode anketiranja te se pristupa inovativnim metodama izrade društvenih eksperimenata (naročito u ekonomskoj znanosti), čime se društvene znanosti nastoji približiti preciznošću prirodnih znanosti. Iako to nikad u potpunosti neće biti moguće, društvene znanosti u svijetu se kreću u tom smjeru. Na istim načelima mi gradimo naš prediktivni model. On predstavlja nadopunu anketa, dok nam istovremeno ankete služe kao korektiv modela. Pomoću dosadašnjih izbornih rezultata i socioekonomskih podataka uzimamo u obzir dugoročne trendove i spori proces formiranja preferencija, dok nam ankete omogućuju da uključujemo brze promjene i reakcije na recentne događaje tijekom kampanje. Konačni rezultati prediktivnog modela bit će predstavljeni u petak 6. studenoga ove godine u Jutarnjem listu.
