Zakon o postupku primopredaje vlasti nije precizan pa ustavni znalci kažu da se većina odluka može donositi bez posljedica, osim kadroviranja koje nije dopušteno, piše Večernji list. 

Zaduživanje i privatizacija su aktivnosti koje zakon nije dovoljno dobro precizirao te bi tehnička vlada mogla raditi oboje iako postoji opasnost od poništenja ugovora.

Ministar Šustar imao je pravo smijeniti Jokića jer zakon ne priječi smjene i razriješenja nego priječi imenovanja.

Pelješki most i drugi strateški projekti mogu se provesti i u mandatu tehničke vlade jer zakon nije predvidio koja su to značajna financijska sredstva koja tehnička vlada ne može prekoračiti.

Zakone koji su značajni, tehnička vlada može donositi samo ukoliko postoji parlament koji bi ih potvrdio.

Hrvatski sabor danas u 12 sati nastavlja sjednicu, na kojoj se očekuje odluka o samoraspuštanju Sabora nakon što je to zatražio ukupno 91 zastupnik i zastupnica u osam odvojenih prijedloga. Odluka bi na snagu trebala stupiti sredinom srpnja te bi se prijevremeni parlamentarni izbori mogli održali početkom rujna.

Predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner rekao je da će samoraspuštanje Sabora sigurno staviti na dnevni red, iako su mnogi izrazili bojazan da će on manipulirati tom odlukom i odugovlačiti sa stavljanjem te točke na dnevni red sjednice. I sam Reiner usmeno se obvezao na stavljanje navedene stavke na dnevni red za vrijeme sutrašnje sjednice, provocirajući s opaskom kako bi on “teoretski to mogao zavlačiti do kraja mandata jer pravilnik i zakoni o tome ne govore ništa”.

“Sjednica Sabora je u ponedjeljak. Mi ćemo samoraspuštanje Sabora sigurno staviti na dnevni red. Pravilnik i zakoni o tome ne govore ništa. Teoretski bih to mogao zavlačiti do kraja mandata, ali to neću učiniti jer sam svjestan ozbiljnosti trenutka. Sabor prestaje raditi 15. srpnja “, izjavio je Reiner novinarima u središnjici HDZ-a prekjučer.

Nakon konzultacija na Pantovčaku u petak, i sama Kolinda Grabar-Kitarović apelirala je na predsjednika Sabora Željka Reinera da glasanje o raspuštanju Sabora što prije uvrsti na dnevni red Sabora.

“Ustavnopravna logika zahtijeva da se o tome raspravlja odmah, bez odgode. I sada, navodno, postoji neka dvojba – a što ako predsjednik Sabora odluči otezati s raspravom i glasanjem o tome, ako stavi na dnevni red, ali prvo obrađuje sve druge točke, a ovu pusti za kraj. Poslovnik HS-a to omogućava, ali bi to bio ustavnopravni skandal prve vrste. Uostalom on je to i sam najavio i otklonio svaku sumnju u njegovo eventualno postupanje suprotno ustavnopravnoj logici, načelima i vrijednostima, tako da ne sumnjam u njegovo postupanje”, objasnila je stručnjakinja za Ustav Sanja Barić.

Nakon što je Sabor raspušten, sve je na predsjednici Kolindi Grabar Kitarović.

“Ona mora pričekati činjenicu samog raspuštanja. U tom smislu je odluka prvo na njima, a nakon toga je na njoj da raspiše izbore u roku 30 do 60 dana”, naglasila je Barić.

Izbori najverojatnije slijede u rujnu, a najizgledniji datum je 4. rujna.

Od trenutka u kojem je prošlog tjedna u Hrvatskom saboru opozvan premijer Tihomir Orešković, Hrvatska više nema Vladu – osim tehničke. Medijima kruže izjave stručnjaka za ustavno pravo koji su za laike objasnili što to sad znači za zemlju, no Peđa Grbin upozorava kako nije točno sve što možemo pročitati.

Kako je napisao u Facebook statusu, puna mu je kapa stručnjaka za ustavno pravo. “Ovih se dana vodi dosta žestoka rasprava oko toga što Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje smije, a što ne smije činiti. I, iskreno, puna mi je kapa “stručnjaka za ustavno pravo” koji filozofiraju o ovoj temi, a da nisu pročitali relevantne propise kojima je ova situacija uređena. Pa da krenemo:

1) Zakon o postupku primopredaje vlasti, konkretno članci 4. i 5. toga zakona ne mogu se izravno primijenti na ovu situaciju. Zašto? Zato što u njima jasno piše da se oni primjenjuju OD DANA RASPISIVANJA IZBORA. Koliko je meni poznato, a držim da mi je poznato, izbori još nisu raspisani te stoga ti članci mogu biti tek smjernica u tumačenju onih odredbi, onih zakona koji su doista primjenjivi na sadašnju situaciju.

2) A da bi znali koji je zakon primjenjiv, moramo se vratiti na članak 116. stavak 7. Ustava koji počinje rečenicom: “Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku.” (kad smo kod ove odredbe,zanimljivo je da na službenoj stranici Vlade https://vlada.gov.hr/ u trenutku kada ovo pišem nema niti spomena da je Vladi izglasano nepovjerenje, kao što nigdje nije vidljivo da je Vlada ispunila svoju ustavnu obvezu i podnijela ostavku, ali dobro sad…)

3) Dakle, Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje je Vlada u ostavci, a Zakonom o Vladi (da, doista postoji zakon kojeg je donio Sabor, a koji uređuje što i na koji način Vlada smije raditi), točnije, člankom 7. toga Zakona propisano je da će Vlada koja podnese ostavku obavljati TEHNIČKE POSLOVE do imenovanja nove Vlade.

Dakle, Zakon o primopredaji vlasti u ovom trenutku može biti samo smjernica jer je iz njega savršeno jasno da su pitanja imenovanja i sklapanja ugovora veće vrijednosti nešto što Vlada u ostavci ili tehnička Vlada ne smije činiti. Zakon koji uređuje sadašnju situaciju je Zakon o Vladi, koji je daleko restriktivniji i Vladi daje ovlast obavljati JEDINO tehničke poslove, što je znatno šire ograničenje od onoga iz Zakona o primopredaji vlasti. Stoga čvrsto stojim na stajalištu da utvrđivanje prijedloga zakona, kao ovlast Vlade koja proizlazi iz članka 113. Ustava, nije tehnički posao i da ga sadašnja Vlada, koja je u ostavci jer joj je nepovjerenje izglasao Sabor i time joj oduzeo demokratski legitimitet utvrđivanja prijedloga zakona i donošenja drugih propisa, ne smije činiti”, napisao je Grbin.