[vc_row][vc_column width=”1/3″]Klaus Schwab[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Predsjednik WEF-a Klaus Schwab izjavio je u razgovoru za Associated Press kako je Trump dobrodošao zbog svoje uloge na svjetskoj političkoj pozornici.[/vc_column][/vc_row]
“Mislim da su oba mišljenja neophodna”, naglasio je Schwab. Utemeljitelj WEF-a ne samo da je drugu godinu za redom pozvao Thunberg u Davos, već je i sam preuzeo dio njezine retorike. Na konferenciji za tisak prošli tjedan podsjetio je novinare da se svijet nalazi u “izvanrednom stanju”.
“Ne želimo dosegnuti kritičnu točku po pitanju klimatskih promjena”, rekao je tom prilikom Schwab. “Ne želimo budućim generacijama ostaviti u nasljeđe neprijateljski svijet koji postaje sve neprikladniji za život – samo se prisjetite požara koji divljaju Australijom”, upozorio je Schwab, prenosi Reuters. Program ovogodišnjega sastanka organiziran je i oko koncepta “dioničkog kapitalizma” prema kojemu treba uzeti u obzir interese svih dionika, odnosno čimbenika i interesnih skupina, za razliku od “dioničarskog kapitalizma” u kojemu se tvrtkama upravlja samo na temelju interesa vlasnika dionica. Schwab već duže vrijeme promovira tu ideju kao način da se tvrtke natjera da se odgovorno ponašaju prema društvu i okolišu, a ne samo prema dioničarima.
Prvi čovjek WEF-a ističe kako sve više kompanija uviđa prednosti ESG modela (ekološko, društveno i korporativno upravljanje). “Kompanije prepoznaju da je činiti dobro preduvjet za dugoročni opstanak”, naglasio je Schwab. Krajem prošloga tjedna Schwab i čelnici Bank of America i nizozemske prehrambene kompanije Royal DSM uputili su zajedničko otvoreno pismo liderima kompanija od kojih traže postavljanje cilja o dostizanju nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. ili ranije.
Uz to, Klaus Schwab je najavio da će na samitu biti pokrenuta globalna inicijativa u sklopu koje će tijekom sljedećeg desetljeća milijarda ljudi biti osposobljena za suočavanje s digitalizacijom posredovanim promjenama na radnom mjestu, kao i novi plan sadnje bilijun stabala do 2030. godine. Osim klime, u Davosu će se još raspravljati usporavanje globalnog rasta, trgovinski ratovi te sukobi i napetosti na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi i u istočnoj Aziji.
Svjetski gospodarski forum ponosan je na svoju sad već 50-godišnju ulogu njegovatelja diplomatskih rješenja, među kojima je i govor ministra vanjskih poslova Zapadne Njemačke Hansa-Dietricha Genschera 1987., koji je smatran presudnim za okončanje Hladnoga rata, prenosi agencija dpa. Godinu dana kasnije, sastanci turskih i grčkih čelnika u Davosu pridonijeli su sprječavanju rata između dvaju sredozemnih rivala. Povrh toga, godišnji samit svjetske elite u Švicarskoj pridonio je rađanju nekoliko međunarodnih inicijativa, kao što je skupina G20 vodećih razvijenih i gospodarstava u razvoju.
Globalni savez za cjepiva (GAVI) i Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije (GFATM) također su inicirani u Davosu. Bez obzira na ta postignuća, kritičari Davos smatraju mjestom na kojemu se svjetske elite igraju velikim novim idejama, ali bez konkretnih rezultata. Svjetskom gospodarskom forumu često se predbacuje da proizvodi puno buke, ali malo konkretnih rezultata. Organizatori godišnjega samita u Davosu stoga njegov 50. rođendan planiraju proslaviti s opipljivim rezultatima, donosi Poslovni dnevnik.
