Što je ključno za posezanje za europskim novcem

Zvonimir Savić

Posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić istaknuo je u ponedjeljak da Europska komisija ne uzima Nacionalni program reformi (NPR) kao mjerodavan za odlučivanje o tome koliko će europskih sredstava biti dodijeljeno Hrvatskoj, već je za to ključan Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).

Savić se tako osvrnuo na tekst u današnjem Jutarnjem listu prema kojemu je Vlada u pola godine primjene NPR-a za ovu godinu ispunila tek 15 od 85 mjera. Kako piše Jutarnji, za 16 mjera je već prošao zacrtani rok ili su prolongirane, ostale su u tijeku, a od onih koje su u provedbi većina mora biti dovršena do kraja ove godine, pa zaključuju da je već sada jasno da neće moći biti na vrijeme završene.

NPR za ovu godinu je na Vladi usvojen 27. travnja. Odnosi se na razdoblje do kraja travnja iduće godine, a donesen je u okviru europskog semestra, instrumenta fiskalnog nadzora i koordinacije ekonomskih politika država članica s ekonomskom politikom Europske unije, pa je kao takav i dostavljen Europskoj komisiji.

NPR se definira tako da se za određeno razdoblje preuzmu mjere iz NPOO-a, i dodaju mjere koje su prije svega predviđene proračunom. Tako, od 85 mjera, napominje Jutarnji list, 56 ih je iz NPOO-a, na temelju kojeg se povlači i europski novac.

Dakle, postoji “preklapanje” između dva dokumenta, no Savić tvrdi da ne postoje kašnjenja u mjerama koje se odnose na NPOO, koji je ključan za dobivanje europskih sredstava i gdje Komisija provjerava je li u roku ispunjen određen broj reformi i investicija.

Vlada NPOO ‘ispunjava 100 posto‘, poručuje Savić. Drugim riječima, od početka provedbe NPOO-a ispunila je sve dosad planirane reforme i investicije, njih 104.

Savić napominje da je tekst u Jutarnjem listu napisan na temelju polugodišnjeg izvješća o NPR-u, koje se odnosi na razdoblje od svibnja do kraja listopada ove godine, rekavši i da svaka reforma ima svoju dinamiku, pri čemu je razdoblje od pola godine samo “prolazno vrijeme”, dok je rok za ispunjavanje 85 reformi kraj travnja iduće godine.

– Nema nikakvih posljedica jer je rok za ispunjenje svih 85 mjera travanj iduće godine. Može se dogoditi da nešto kasni s obzirom na dinamiku koju smo mi predvidjeli, i takvih je devet mjera, no one će biti provedene jer je konačni rok cijelog dokumenta kraj travnja 2024. godine. Do tada je plan ispuniti sve – izjavio je Savić za Hinu, naglasivši i da Komisija na temelju NPR-a ne dodjeljuje europska sredstva.

Vlada je zahtjev Komisiji za isplatu treće rate iz NPOO-a uputila 24. srpnja ove godine, a Savić uplatu tih 700 milijuna eura očekuje “vrlo skoro”. Hrvatska je do sada iz NPOO-a ukupno dobila više od 2,2 milijarde eura, odnosno više od 40 posto od ukupno raspoloživih 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava, a Savić ističe da je po provedbi NPOO-a među najuspješnijim članicama EU-a, pa će tako biti treća kojoj će se isplatiti treća rata.

Kada je riječ o spomenutih 56 mjera, Savić napominje da ih se dio odnosi na ispunjavanje uvjeta za isplatu treće tranše, nešto na četvrtu, nešto na petu, a nešto i na šestu tranšu.

Pojašnjava da svi projekti koji su u NPOO-u idu po točno po dogovorenoj dinamici, pri čemu Komisiji treba dokumentirati i dokazati da je sve predviđeno i odrađeno, a ta cijela procedura i verifikacija od njene strane traje više mjeseci.

Tako primjerice reforme i investicije koje su preduvjet za isplatu pete tranše moraju biti odrađene do kraja ove godine, dok one koje se odnose na šestu tranšu, a također su među spomenutih 56 mjera, rok ispunjenja imaju prvu polovicu iduće godine.

Prolongacije u dogovoru s Komisijom
Pojašnjavajući određene prolongacije, Savić naglašava da su one usuglašene s Komisijom. ‘Ne možemo mi ‘na svoju ruku‘ reći da ćemo nešto prolongirati. I tu suštinski problema nema‘, poručuje.

Tako je za primjer uzeo projekt operacijskih dvorana na Firulama i Križinama u Splitu, u koje je do kraja godine trebao biti ugrađen robotski sustav. Zbog “objektivnih poteškoća” povezanih s dobavljačem i infrastrukturom projekt je prolongiran za šest mjeseci, a slična prolongacija rokova, također usuglašena s Komisijom, odnosila se i na u posljednje vrijeme spominjani projekt Rimčevih robotaksija.

Nadalje, navodi Savić, Jutarnji list piše da se sporo odvijaju radovi u vodoopskrbi, s obzirom da bi do kraja godine trebalo biti sagrađeno ili obnovljeno najmanje 673 kilometra javne vodooskrbne mreže, a dosad je napravljeno nešto manje od 400 kilometara.

No, Savić naglašava da je tu rok kraj godine, dakle on nije prošao, ustvrdivši i da će taj indikator biti ispunjen, odnosno da će planirano biti i odrađeno. Dodaje da je tu riječ o puno projekata širom Hrvatske, a da su Hrvatske vode i ranije u sklopu NPOO-a ispunjavale slične indikatore.

You may also like