Što je dobro, a što loše u Marićevoj poreznoj reformi?

Ministarstvo financija je u drugoj polovici kolovoza, na stranicama e-Savjetovanja, otvorilo javnu raspravu o osam novih nacrta i prijedloga zakona. Izmjene su u sklopu tzv. trećeg kruga porezne reforme, a prema riječima ministra Marića, cilj reforme je “pravedan i jednostavan porezni sustav”.
Sve skupa teško se može nazvati pravom, dubinskom reformom; ipak, ovog su puta neke od predloženih izmjena izazvale dosta polemike u javnosti. Stiglo je nekoliko stotina komentara na e-Savjetovanju, a s obzirom na to da je i sam ministar rekao kako ništa nije nepromjenjivo u predloženom paketu izmjena, za očekivati je da će u konačnim nacrtima zakona (koji će doći pred saborske zastupnike) ipak doći do određenih promjena u odnosu na inicijalne prijedloge.

Piše Ivica Brkljača/novac.jutarnji.hr 

S ciljem da razlučimo dobre prijedloge od onih o kojima treba dodatno razmisliti, pokušajmo u nastavku neke od najvažnijih poreznih izmjena razvrstati u tri skupine: dobre, loše i diskutabilne.

Dobre mjere

Svakako najbolja predložena mjera je rasterećenje ukupnog troška plaća u vidu ukidanja doprinosa za slučaj nezaposlenosti (1,7% na bruto plaću) i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu (0,5% na bruto plaću). Dobar potez je  i smanjenje stope poreza na promet nekretninama s 4 na 3 posto, naročito ako znamo da se mladi ljudi najčešće pojavljuju kao kupci. Zatim se predlaže administrativno rasterećenje poreznih obveznika (u vidu E-arhive kao opcije u odnosu na čuvanje papirnate dokumentacije ili pak kod statističkih izvješća smanjenje dinamike izvješćivanja s četiri puta godišnje na samo jednom godišnje). Takve stvari uvijek valja pozdraviti. Ispravan je i prijedlog da od iduće godine porezni obveznici ulaze u sustav PDV-a čim tijekom godine pređu postavljeni prag (trenutno 300 tisuća kuna prihoda), a ne kao sada tek s početkom iduće kalendarske godine.

Korak u dobrom smjeru

Prijedlog da se poveća doprinos za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto predstavlja svojevrsno razočaranje, naročito ako znamo da je zadnja promjena išla u suprotnom smjeru (SDP-ova je vlada u jednom razdoblju snizila stopu zdravstvenog doprinosa na 13%). Stvari će se popraviti malo ili nimalo pukim ubacivanjem više novca u nereformirani zdravstveni sustav, stoga ovaj potez ostaje nejasan, tj. nagovještava da vladajući nemaju namjeru ići u temeljitu reorganizaciju i poboljšanje sustava zdravstvene zaštite.

Loša i nedovoljno promišljena mjera je svakako i ona koja je izazvala dosta negodovanja među poduzetnicima: za direktore i članove uprava koji rade puno radno vrijeme, predlaže se značajno povećanje koeficijenta radi utvrđivanja mjesečne osnovice za obračun doprinosa. Umjesto direktnog adresiranja problema izbjegavanja plaćanja doprinosa, predložena izmjena udara na sve poduzetnike.

Poduzetniku početniku takvi nameti postaju praktički nepremostiva prepreka, stoga su ovakvi propisi u direktnoj suprotnosti s proklamiranom politikom poboljšanja poslovne klime; prijedlog treba ići na doradu jer bi u suprotnom moglo doći do vala zatvaranja poduzeća koja ne mogu podnijeti takve namete.

Vijeće za gospodarska pitanja predsjednice Republike na sjednici održanoj u utorak s ministrom financija Zdravkom Marićem razgovaralo je o poreznoj reformi, iznijelo svoje komentare i prijedloge te, kako je priopćeno iz Ureda predsjednice, pohvalilo rad Ministarstva financija u pogledu daljnjeg poreznog rasterećenja gospodarstva.

Ministar Marić Vijeću je detaljno predstavio poreznu reformu, odnosno planirane izmjene zakona iz područja poreza i doprinosa. Budući da je za navedene zakone do 6. rujna 2018. otvoreno javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, Vijeće je s ministrom u konkretnoj diskusiji podijelilo svoje stavove, komentare i prijedloge u odnosu na planirane izmjene te pohvalilo rad Ministarstva financija u pogledu daljnjeg poreznog rasterećenja gospodarstva, stoji u priopćenju iz Ureda predsjednice.

Diskutabilne mjere

U kategoriju diskutabilnih mjera spadaju predložene izmjene u sustavu PDV-a i oporezivanja dohotka. Tako se predlaže da se od iduće godine stopa PDV-a od 13 posto primjenjuje na dječje pelene, svježe i rashlađeno meso, ribu, voće i povrće, a od 1. siječnja 2020. i smanjenje opće stope PDV-a na 24%. Ove dvije izmjene znače 3,4 milijarde kuna godišnje manje prihoda u državnom proračunu, stoga se opravdano zapitati bi li, primjerice, snižavanje porezne presije rada za isti iznos donijelo veće koristi za građane i poduzetnike (naročito izvoznike).

Što napraviti?

Predloženi paket izmjena (onih s kojima se planira krenuti početkom iduće godine) predstavlja nominalno porezno rasterećenje od 2,7 milijardi kuna. To je svega 0,7% BDP-a. Hrvatskoj je u ovom trenutku najvažnije ostvarivati više stope gospodarskog rasta, a ozbiljno snižavanje porezne presije jedno je od najefikasnijih rješenja za postizanje toga cilja.

Nadajmo se da će Vlada uvažiti dio brojnih pristiglih komentara i prijedloga za poboljšanje te da će konačni paket poreznih izmjena biti znatno bolji, s ukupno većim iznosom poreznog rasterećenja, piše Brkljača.

Cijela analiza na linku: https://novac.jutarnji.hr/rasprave-i-rjesenja/analiza-porezne-reforme-sto-je-maric-dobro-predlozio-sto-je-lose-a-sto-treba-popraviti/7786023/

You may also like

0 comments