[vc_row][vc_column width=”1/3″]Ivanov[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će kriza koju uzrokuje pandemija koronavirusa i mjere u borbi protiv nje, tzv. Velika blokada 2020, kako je zovu, biti najveća još od Velike depresije iz 20-ih godina prošlog stoljeća, te da će uvelike nadmašiti Veliku recesiju iz 2008.[/vc_column][/vc_row]
Za Hrvatsku MMF pak očekuje iznimno snažan pad gospodarstva, od čak 9 posto u ovoj godini, što je više nego u svim usporedivim zemljama iz skupine gospodarstava u nastajanju, u koju ulaze Rusija, Turska, Poljska, Rumunjska, Ukrajina, Mađarska, Bjelorusija, Bugarska i Srbija.
U ranijim prognozama, prije izbijanja epidemije, MMF je za Hrvatsku u 2020. predviđao rast od 2,7 posto, pa je očito da je korekcija predviđanja ogromna, iznosi gotovo 12 postotnih bodova prema dolje. Ipak, već u 2021., misle, trebao bi uslijediti oporavak, uz stopu rasta od 4,9 posto. MMF očekuje stopu nezaposlenosti od 11,5 posto, te manjak na tekućem računu platne bilance od 4 posto BDP-a.
O snažnim procjenama pada hrvatskog BDP-a od strane MMF-a pitali smo i struku. Prof. dr. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže za Novi list da ne misli da će pad biti toliki, no sve će, kaže, ovisiti o duljini trajanja zdravstvene krize. Trebamo se, veli, što je više moguće osloniti na domaću potražnju jer se jedino tako može ublažiti snažniji pad.
– Ne treba stvarati paniku. Zbog turizma ćemo jako pasti, kao i zbog poremećaja u robnom izvozu, smanjenja osobne potrošnje, ali i investicija koje su dobrim dijelom sada obustavljene. Vlada je svojim mjerama ipak podržala dohodak najugroženijeg dijela stanovništva, što bi dakle osobnu potrošnju ipak trebalo održavati na odgovarajućoj razini. U lipnju bi mogli krenuti investicijski procesi obnove Zagreba nakon potresa, i to bi moglo potrajati cijelo ljeto, pa prema jeseni, te pozitivno utjecati na ekonomska kretanja.
Što prije krenemo u proces obnove, efekti na pad BDP-a će biti manji. Ako zdravstvena kriza i prestane do ljeta, teško da će biti dolaska stranih gostiju, ali ovisno o spremnosti države da »žrtvuje« ciljanu razinu javnog duga, država može podijeliti vaučere domaćem stanovništvu za ljetovanje, a kako bi se turistički kapaciteti stavili u funkciju i ponovo pokrenuo obrtaj novca i u drugim sektorima, rezonira Ivanov.
Ne treba sada inzistirati na niskim razinama javnog duga kao udjela u BDP-u, već treba polugu rasta javnog duga staviti u funkciju održavanja ekonomske aktivnosti i koliko-toliko očuvanja radnih mjesta.
– Jedini izlaz sada je povećanje domaće potražnje, a nju treba usmjeriti i u turizam koji je najpogođeniji, a čini gotovo 12 posto BDP-a. Zbog naše ovisnosti o turizmu, prognoze MMF-a o padu BDP-a i jesu tako drastične. Izlaz je naravno i povećanje robnog izvoza, no tu ovisimo o inozemnoj potražnji, gdje je sada sve neizvjesno, kao i o sposobnosti domaće proizvodnje da se prilagodi tekućim zahtjevima tržišta, od zaštitne opreme, lijekova itd. Mi imamo farmaceutsku industriju, kemijsku industriju, koja tu ima što ponuditi. Imamo i prehrambenu, naravno, i sve to sada ide u pravcu da se prvo zadovolji domaća potražnja, ali dio može ići i za izvoz, smatra Ivanov.
Na pitanje koliko HNB ima prostora još da brani tečaj kune, koji se sada vrti oko 7,60 kuna za euro, no uz konstantne devizne intervencije središnje banke, Ivanov odgovara da su devizne rezerve stvarno visoke te da bez daljnjeg HNB može još dugo braniti tečaj. Nema stoga mjesta panici, tim više što i ona izaziva poremećaje koje se želi spriječiti, tumači.
U konačnici, kaže, možemo sklopiti i stand by aranžman s MMF-om. Ivanov ističe da je cijela Europa, a pogotovo eurozona, izloženija ovoj krizi zbog snažne povezanosti odnosno ovisnosti o međunarodnim lancima proizvodnje, dok američko i japansko gospodarstvo ima viši stupanj samodostatnosti, stoga će oni ovu krizu manje osjetiti. Europa se, veli, trudi proizvodnju vratiti natrag, no pitanje je hoće li joj, u kojem intenzitetu i roku, to poći za rukom. Sve to je u slučaju Hrvatske još i dodatno naglašeno, zaključuje, a donosi Novi list.
