[vc_row][vc_column width=”1/3″]Situacija prelila čašu? [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Visoka povjerenica za ljudska prava Michelle Bachelet u nedjelju je osudila “pretjeranu upotrebu sile” venezuelskih sigurnosnih snaga nakon smrtonosnih sukoba na granici s Kolumbijom i Brazilom.[/vc_column][/vc_row]
“Neki ljudi bili su pogođeni i ubijeni, neki su zadobili rane od kojih se nikada neće posve oporaviti, uključujući i gubitak očiju”, rekla je Bachelet. “To su sramotni prizori. Venezuelska vlada mora zaustaviti svoje snage u upotrebi pretjerane sile protiv nenaoružanih prosvjednika i običnih građana”, dodala je.
Venezuelska oporba koju podupire SAD u subotu se suočila s jakim otporom vojske dok je pokušavala dopremiti humanitarnu pomoć iz Kolumbije i Brazila u zemlju, a tom prilikom najmanje je četvero ljudi ubijeno a deseci su ranjeni. Oporbeni vođa Juan Guaido pokušava dopremiti pomoć za stotine tisuća ljudi kojima hitno trebaju hrana i lijekovi.
Predsjednik Nicolas Maduro smatra da je humanitarna pomoć američka zavjera u svrhu njegova svrgavanja i ne dopušta njezinu dopremu. Bachelet je osudila uključenost u nerede “naoružanih provladinih elemenata” koji su napadali prosvjednike te zatražila da vlada predsjednika Nicolasa Madura “obuzda te skupine i uhiti one među njima koji su primijenili silu protiv prosvjednika”.
Primjena takve sile ima “dugu i mračnu povijest u regiji i vrlo je uznemirujuće vidjeti kako otvoreno djeluje na taj način u Venezueli”, rekla je Bachelet i dodala da “vlada to može, i mora, zaustaviti da se ne pogorša već ionako visoko zapaljiva situacija”.
Međunarodni pritisak na venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura raste u nedjelju nakon dana nasilja na granicama s Brazilom i Kolumbijom koje je dao zatvoriti da spriječi dostavu humanitarne ponoći Sjedinjenih Država, a one su najavile da će “prijeći na djela”. “Sjedinjene Države prijeći će na djela protiv onih koji se protive mirnoj obnovi demokracije u #Venezueli. Sada je kucnuo trenutak za akciju kako bi se namirile potrebe očajavajućeg venezuelskog naroda”, napisao je na Twitteru američki državni tajnik Mike Pompeo.
Vojska odana Maduru u subotu je blokirala konvoje humanitarne pomoći na graničnim prijelazima iz Kolumbije u Venezuelu i Brazil rabeći suzavac i gumene metke te je ubila dvoje prosvjednika, od kojih je jedan četrnaestogodišnji dječak, objavila je nevladina udruga Foro Penal, protivnica Madura.
Maduro ne pristaje odreći se vlasti unatoč prosvjedima i tvrdi da je humanitarna pomoć sa Zapada samo paravan Sjedinjenih Država da vojno interveniraju u njegovoj zemlji te je u petak naredio zatvaranje glavnih graničnih prijelaza sa susjednim državama. Pompeo je snage odane Maduru nazvao “nemilosrdnima” jer su okrutno ugušile subotnje manifestacije u kojima je više od 300 osoba ozlijeđenom, među njima i kolumbijski državljani, tvrde vlada u Bogoti i razni izvori.
Nemiri su izbili na granicama Venezuele s Kolumbijom, odnosno Brazilom gdje su prosvjednici i volonteri za dopremanje pomoći zahtijevali otvaranje granica. “Ispaljivali su suzavac, mnogo, nismo se mogli oduprijeti, gubili smo snagu. I dok smo pokušavali doći do daha, pucali su na nas”, ispričao je za agenciju AFP Edinson Ciseneros, ozlijeđen u sukobu na mostu Franicsco de Paula Santander koji povezuje venzuelski grad Urena s kolumbijskim gradom Cucuta.
Dva kamiona i njihove pošiljke lijekova zapaljena su čim su ušla u Venezuelu iz Kolumbije, objavile su kolumbijske vlasti. Tada su odlučile da vrate druga vozila.
U ponedjeljak sastanak Skupine iz Lime
Humanitarnu pomoć nije uspio dopremiti ni broj koji je isplovio iz Portorika koji se okrenuo i vratio kada je “primio izrane prijetnje” venezuelske mornarice da će na njega otvoriti vatru, kazao je guverner tog američkog otoka Ricardo Rosello.
Nekoliko članova venezuelske Nacionalne garde dezertiralo je i prešlo na strane oporbe koju vodi oporbeni čelnik Juan Guaido koji se proglasio privremenim predsjednikom prije mjesec dana u čemu ga je podržalo pedesetak država predvođenih SAD-om.
Kolumbijske vlasti objavile su u subotu navečer da je prebjeglo najmanje 60 venezuelskih vojnika koji su prešli na kolumbijski teritorij i zatražili azil. Guaido je obećao amnestiju svima koji napuste Madura. Guaido je proveo petak u Kolumbiji unatoč zabrani napuštanja zemlje i ustvrdio je da su mu odlazak omogućili upravo pripadnici vojske. Najavio je da će u ponedjeljak u Bogoti sudjelovati na sastanku Skupine iz Lime o krizi u Venezueli. U toj je skupini 14 zemalja Amerike, uglavnom protivnicia Nicolarsa Madura, a sudjelovat će i američki potpredsjednik Mike Pence.
“Van oligarsi”
Za katastrofalno stanje u Venezueli Maduro krivi američke sankcije koje su blokirale fondove i naftni sektor, vitalan za tu članicu OPEC-a. U Caracasu su u subotu održani prosvjedi dviju suprotstavljenih skupina u podijeljenoj zemlji, u bijelo odjevena ona koja podržava Guaidoa, a u crveno skupina odana Maduru. Nekoliko tisuća Guaidovih pristaša prosvjedovalo je na vojnom aerodromu Carlota pozivajući vojsku da promijeni stranu i pomogne distribuirati humanitarnu pomoć.
Maduro je, s druge strane, pred tisućama svojih pristaša svoj bijes iskalio na susjednoj Kolumbiji i predsjednika Ivana Duquea optužio za fašizam. Objavio je da prekida sve političke i diplomatske veze s Kolumbijom i dao diplomatskom osoblju 24-satni rok da napusti Venezuelu i poručio im “Van, oligarsi”. “Nikada se neću prignuti, nikada neću popustiti. Branit ću našu zemlju i po cijenu vlastitog života, ako je potrebno”, uzviknuo je Maduro.
Kolumbija je priopćila da povlači diplomatsko osoblje iz Caracasa, da priznaje predsjednika Juana Guaidoa i ne priznaje legitimnost uzurpatora (predsjednika Nicolasa) Madura. Najmanje 300.000 Venezuelaca trpi zbog nestašice hrane i lijekova, tvrdi Guaido. Prema podacima Ujedinjenih naroda, 2,7 milijuna Venezuelaca pobjeglo je iz svoje domovine u susjedne države od 2015. godine, a svakodnevno Venezuelu napušta oko 5000 stanovnika.
