[vc_row][vc_column width=”1/3″]Liberalizacija cijena [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Građani koji u svojim kućanstvima koriste plin od ponedjeljka, od 1. travnja plin će plaćati po prosječno 6,9 posto višim cijenama, dok će električna energija poskupjeti poduzetnicima kojima je opskrbljivač izišao s tržišta i nemaju ugovor s novim pa su u tzv. sustavu zajamčene opskrbe.[/vc_column][/vc_row]
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) je početkom ožujka donijela Odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom za razdoblje od 1. travnja do 31. prosinca 2019. te za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2020., a temeljem koje cijena plina za kućanstva raste za prosječnih 6,9 posto.
Razlog tomu je u činjenici da je na poskupljenje plina za kućanstva utjecalo povećanje veleprodajne komponente cijene plina, a ne trošak distribucije ili opskrbe. Naime, cijena plina sastoji se od tri komponente – referentne cijene odnosno troška nabave plina, koja je prema metodologiji ista za sve opskrbljivače, te troška distribucije i troška opskrbe, koji se razlikuju od opskrbljivača do opskrbljivača.
U najnovijoj odluci HERA nije mijenjala troškove distribucije i opskrbe, no porasla je cijena nabave odnosno veleprodajna komponenta cijene plina, i to za 9,7 posto. Iako je na tržištu (prema podatcima s TTF tržišta) došlo do većeg rasta cijena plina, za 19,6 posto, HERA je cijenu nabave plina povećala manje, za 9,7 posto, jer sukladno važećoj metodologiji ta cijena na hrvatskom tržištu može rasti najviše 10 posto.
Od početka travnja cijena nabave plina iznosi 0,1985 kuna po kWh, dok je do sada iznosila 0,1809 kuna po kWh. Inače, opskrbljivači mogu imati i manje cijene nego li im je to odredila HERA-a. Agencija, naime, primjenjuje načelo gornje granice cijene, što znači da opskrbljivači mogu donijeti odluku da im cijene budu i manje.
[quote_box name=””]
Zadovoljan sam što je država, nakon gotovo jedne godine plinskog Chavizma, odlučila olakšati posao tržišnim plinskim igračima, kaže urednik našeg portala.
Kako smo u analizama pisali protekle godine, tada je cijena plina na referentnim burzama za Hrvatsku narasla do 30 posto, a državni aparat je linijom manjeg otpora odlučio teret prebaciti na punitelje proračuna.
To je svoju manifestaciju imalo u trenutku natječaja na veleprodajnom tržištu plina, kada se na natječaj za opskrbljivača, javila jedino kompanije koja je mogla izdržati gubitke bez pritisaka vlasnika na management.
Cijena plina je prošle godine, naime, poskupila na svjetskim burzama značajno, i to iz nekoliko razloga. U prvom redu nije bio vidljiv značajan pad cijena nafte, prema kojem se definira cijena plina. Bila je duga zima, koja se odužila sve do početka svibnja, pa je ispraznila skladišta. Nestašica plina bila je zbog redovnog remonta plinskih polja na sjeveru Europe. To je onemogućilo intervenciju u smislu povećanja kapaciteta na tržištu. Ukrajinsko ruski spor je tinjao, a Sjeverni tok 2 i Turski tok još nisu gotovi. Strah od sigurnosti opskrbe vladao je na tržištu i poradi dotrajalosti plinske infrastructure u Ukrajini. Ako tome pridodamo to što je u Hrvatskoj možda najskuplji plin u Europi, postat će nam jasna jednadžba poskupljenja.
Država umjesto da je smanjila svoje apetite i time olakšala situaciju na tržištu, pod egidom brige za siromašne dampirala je cijenu plina te sve prebacila na poslovne igrače, dakle nagazila je veće punitelje proračuna. Koliko je takvo rješenje apsurdno pokazuje primjer Venezuele. Država i tako uzima velik dio kolača krajnjeg proizvoda gotovo svih energenata, pa bi energetsko siromaštvo mogla rješavati vaučerima, a plin prepustiti tržištu.
Nova rješenja stvari su nešto olakšala, međutim nisu osigurala dugoročni model nošenja s ovakvom situacijom. Dugoročni bi model bio uvesti neku vrstu tržišnog paternalizma. Plivajuće trošarine i poreze na ključne energente. Kada bi cijena na burzama bila visoka, država bi smanjivala svoje apetite, a kada bi bila niža, država bi apetite vraćala u normalu. Tako, samo tako, bi se osigurala tržišnost cijene i zdravo punjenje proračuna.
[/quote_box]
Struja poskupljuje poduzetnicima koji imaju zajamčenu opskrbu
Uz porast cijene plina za kućanstva, početak travnja donijet će i znatnije povećanje cijene električne energije poduzetnicima koji se opskrbljuju u okviru zajamčene opskrbe odnosno poduzetnici kojima je opskrbljivač izišao s tržišta pa oni sada nemaju ugovor s opskrbljivačem.
Naime, HERA je u veljači donijela novu metodologiju za određivanje iznosa tarifnih stavki za zajamčenu opskrbu električnom energijom, a temeljem toga početkom ožujka i nove tarife za zajamčenu opskrbu električnom energijom, koje HEP Elektra treba primjenjivati od 1. travnja. Naime, HEP Elektra je zakonom određeni pružatelj usluge zajamčene opskrbe (opskrbe krajnjih kupaca koji pod određenim okolnostima ostanu bez opskrbljivača, odnosno koji nemaju opskrbljivača).
Po podatcima HEP-a, udjel prodaje električne energije u okviru zajamčene opskrbe iznosi oko 8 posto ukupne prodaje poduzetništvu na hrvatskom tržištu. Novom metodologijom i na temelju nje donesenim novim tarifama HERA “želi potaknuti kupce-poduzetnike koji su se našli u poziciji korisnika zajamčene opskrbe da sklope ugovor o opskrbi električnom energijom s jednim od opskrbljivača na tržištu – gdje bi trebali biti u mogućnosti ostvariti povoljniju cijenu električne energije”.
