Stanje vanjskog duga je alarmantno

HDZ-ov saborski zastupnik Ivan Šuker alarmantnima je nazvao podatke o rastu inozemnog duga u prva tri mjeseca ove godine, ustvrdivši kako dug generira država. “Financiraju se raznorazni letovi helikopterima i slične stvari i onda vam je jasno zašto raste vanjski dug. Onaj tko bi se trebao gospodarski ponašati, a ne ponaša se, to je država”, ustvrdio je Šuker, nakon stanke u zasjedanju koju je zatražio u ime Kluba HDZ-a.

Upozorio je da je inozemni dug, po podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem ožujka dosegao iznos od 49,34 milijardi eura. U odnosu na kraj prošle godine, bruto inozemni dug porastao je za gotovo 2,7 milijardi eura ili 5,7 posto, a najviše su rasle obveze u sektoru opće države, za 1,3 milijarde eura. Šuker je podsjetio da je udio opće države u vanjskom dugu u pretkriznim godinama bio oko 24 posto, a sada je veći od 34 posto. “Rast duga opće države nas treba zabrinuti, on razbija sve fame o sjajnim me pokazateljima Hrvatske. To su alarmantne činjenice”, rekao je Šuker.

Nezavisni Damir Kajin još jednom je zatražio da se Istarskom ipsilonu dade status kakav uživaju Pelješki most i zračne luke u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, odnosno da se njegova izgradnja financira novcem iz EU fondova.

Gospodarski strateg HSLS-a Josip Budimir za direktno.hr kratko je prokomentirao podatke Hrvatske narodne banke o hrvatskom bruto inozemnom dugu krajem ožujka. Hrvatski bruto inozemni dug, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), dosegnuo je na kraju ožujka iznos od 49,34 milijardi eura (više od 374 milijarde kuna), što je njegova najviša nominalna razina, pišu analitičari Raiffesenbank Austria u analizi.

Tako je u uvjetima skromnog rasta gospodarstva udio bruto inozemnog duga u BDP-u dosegnuo razinu od 114,5 posto, navode analitičari RBA i pritom ističu da, nakon pada u 2012. te vrlo blagog rasta u 2013. i 2014. godini, od siječnja ove godine bruto inozemni dug ima tendenciju snažnijeg porasta. U odnosu na kraj prošle godine, bruto inozemni dug porastao je u prva tri mjeseca ove godine za gotovo 2,7 milijardi eura ili 5,7 posto, pri čemu su obveze prema inozemnim vjerovnicima najviše porasle u sektoru opće države, za 1,3 milijarde eura, te središnje banke, 755 milijuna eura, dok je 1,4 milijarde eura prirasta ukupnog bruto inozemnog duga rezultat nepovoljnog utjecaja međuvalutarnih promjena.

Snažan rast duga opće države, za 8,3 posto u odnosu na kraj 2014., posljedica je međunarodnog izdanja obveznice denominirane u eurima tijekom ožujka u vrijednosti 1,5 milijarde eura. Budimir tvrdi da je sve poznato i da ovi brojevi ne iznenađuju. “Mi smo sada u takvoj situaciji da moramo dospjela dugovanja plaćati novim zaduženjem, a s druge strane, tekući deficit koji nije mali morate isto pokrivati. On ove godine vjerojatno po procjenama neće biti manji, bit će veći od pet posto BDP-a, a porezni obveznici nemaju taj kapacitet da to plate. Država će jednostavno plaćati i Vlada provodi takvu politiku da nema konsolidacije, ne želi smanjivati proračunske prihode, bez obzira na skromne pomake u gospodarstvu. Ako nemate novca, a potrošili ste ga, morate se zadužiti, i to je to”, rekao je Budimir.

You may also like