[vc_row][vc_column width=”1/3″]Izvješće[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Prema izvješću EEA “State of nature in the EU — Results from reporting under the nature directives 2013-2018 ”. , većinu zaštićenih vrsta diljem EU, kao što su stepski sokol i dunavski losos, te staništa od travnjaka do dina diljem Europe čeka neizvjesna budućnost, osim ako se hitno ne učini više kako bi se situacija promijenila.[/vc_column][/vc_row]
Izvješće Europske agencije za okoliš objavljuje se istodobno s izvješćem Europske komisije o stanju prirode, u kojem se iznose informacije o napretku u postizanju ciljeva zakonodavstva EU o prirodi.
Izvješće EEA pokazuje pozitivne pomake u naporima oko očuvanja. Broj i površina zaštićenih područja u okviru mreže Natura 2000 povećali su se u posljednjih šest godina, a EU je ispunila globalne ciljeve zaštitivši oko 18 % svoje kopnene površine i gotovo 10 % morskih područja.
Ova Procjena stanja prirode najsveobuhvatniji je zdravstveni pregled prirode koji je dosad proveden u EU.
Međutim, ukupni napredak nije dovoljan za postizanje ciljeva Strategije EU o biološkoj raznolikosti do 2020. Prema procjeni EEA većina zaštićenih staništa i vrsta ima siromašno ili loše stanje očuvanosti, a mnoga od njih i dalje se pogoršavaju. Od tri glavne skupine koje su ispitivane, staništa i ptice posebno zaostaju, dok je grupa onih vrsta koje nisu ptice gotovo ostvarila svoj cilj.
Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio je: „Ova procjena stanja prirode najsveobuhvatniji je zdravstveni pregled prirode koji je dosad proveden u EU. To vrlo jasno pokazuje da još uvijek gubimo naš sustav ključne potpore životu. Čak 81 % staništa na razini EU u lošem je stanju, a tresetišta, travnjaci i staništa dina najviše se pogoršavaju. Hitno moramo ispuniti obveze iz nove Strategije EU o bioraznolikosti kako bismo preokrenuli taj pad u korist prirode, ljudi, klime i gospodarstva.”
„Naša procjena pokazuje da su za očuvanje zdravlja i otpornosti europske prirode te dobrobiti ljudi potrebne temeljite promjene načina na koji proizvodimo i konzumiramo hranu, upravljamo šumama i koristimo se njima te gradimo gradove. Te napore treba kombinirati s boljom provedbom i izvršenjem politika očuvanja, s naglaskom na obnovu prirode, kao i sve ambicioznijim klimatskim mjerama, posebno u prometnom i energetskom sektoru”, kazao je Hans Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš.
