Analiza
Cijene nafte na međunarodnim tržištima u utorak su zabilježile značajan porast, dosegnuvši razinu od oko 67 dolara po barelu, potaknute procjenama ulagača o stabilnoj potražnji i stišavanjem zabrinutosti za opskrbu iz Irana. Ovaj rast cijena dolazi nakon nestabilnog početka tjedna obilježenog pregovorima između Washingtona i Teherana o iranskom nuklearnom programu, novim američkim sankcijama i promjenama u globalnim gospodarskim prognozama. U ovoj analizi razmatramo ključne čimbenike koji oblikuju trenutačne trendove na tržištu nafte, uključujući geopolitičke tenzije, gospodarske pokazatelje i utjecaj na ključne igrače poput Rusije.
Na londonskom tržištu cijena barela nafte Brent porasla je za 59 centi, dosegnuvši 66,85 dolara, dok je na američkom tržištu West Texas Intermediate (WTI) s rokom isporuke u svibnju zabilježio rast od 67 centi, na 63,75 dolara. Barel s rokom isporuke u lipnju u SAD-u trgovan je po 63,11 dolara, što je porast od 70 centi. U utorak su cijene dodatno porasle, s Brent futuresima za lipanj na razini od 68,12 dolara, a WTI futuresima na 63,58 dolara, što ukazuje na oporavak nakon pada od preko 2% u ponedjeljak.
Ovaj rast cijena potaknut je višestrukim čimbenicima. Prvo, stabilna potražnja za naftom, podržana poboljšanim raspoloženjem na tržištima dionica, signalizira povjerenje ulagača u globalni gospodarski oporavak. Drugo, smanjenje zaliha nafte u SAD-u, prema izvješću Američkog instituta za naftu (API), koje pokazuje pad od 4,565 milijuna barela, dodatno je ojačalo optimizam. Konačno, pregovori između SAD-a i Irana o nuklearnom programu smanjili su strahove od trenutačnih poremećaja u opskrbi iranske nafte, iako nove sankcije uvode nesigurnost.
Pregovori između Washingtona i Teherana o iranskom nuklearnom programu ključni su za trenutačno tržišno raspoloženje. U subotu su obje strane dogovorile početak rada na okviru mogućeg sporazuma, što je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Aragchi opisao kao korak naprijed. Američki dužnosnik izjavio je da razgovori “jako dobro napreduju”, dok je iranski vrhovni vođa Ali Khamenei izrazio oprezan optimizam. Ove poruke umirile su tržište, smanjujući strahove od novih sankcija koje bi mogle blokirati iranski izvoz nafte.
Međutim, istog dana kada su cijene nafte porasle, SAD su uvele nove sankcije usmjerene na Seyeda Asadoollaha Emamjomeha, iranskog magnata u sektoru ukapljenog naftnog plina (LPG) i sirove nafte, te njegovu poslovnu mrežu. Prema američkom Ministarstvu financija, ove sankcije dio su strategije za smanjenje iranskih energetskih prihoda koji financiraju destabilizirajuće aktivnosti na Bliskom istoku. Analitičar John Kilduff iz Again Capitala upozorio je da bi neuspjeh pregovora mogao dovesti do potpunog zaustavljanja iranskog izvoza nafte, što bi značajno podiglo cijene.
Harry Tchilinguirian iz Onyx Capital Groupa primijetio je da pozitivan ton pregovora sugerira mogućnost rješenja, čime bi iranska nafta ostala dostupna na tržištu. Ova dinamika stvorila je ravnotežu između optimizma i opreza, s tržištem koje pažljivo prati sljedeće pregovore zakazane za subotu u Omanu.
Cijene nafte usko su povezane s globalnim gospodarskim pokazateljima. U utorak su burzovni indeksi u SAD-u porasli, signalizirajući smanjenje strahova izazvanih kritikama predsjednika Donalda Trumpa na račun šefa Federalnih rezervi Jeromea Powella. Trump je inzistirao na trenutačnom snižavanju kamatnih stopa, upozoravajući da bi američko gospodarstvo moglo usporiti bez brze intervencije Feda. Njegovo kasnije ublažavanje prijetnji o smjeni Powella i optimizam oko trgovinskih pregovora s Kinom dodatno su podigli raspoloženje ulagača, što je podržalo rast cijena nafte.
Bjarne Schieldrop iz SEB-a istaknuo je da cijene nafte u Londonu prate kretanja na tržištima dionica, dok Giovanni Staunovo iz UBS-a smatra da je pad cijena u ponedjeljak bio pretjeran te da potražnja ostaje solidna. Međutim, Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio je prognoze globalnog gospodarskog rasta za ovu godinu, upozoravajući na rizike od američkih carina i povećanih trgovinskih tenzija između Washingtona i Pekinga. Ove makroekonomske nesigurnosti mogle bi dugoročno pritisnuti cijene nafte.
Rusija, jedan od najvećih svjetskih izvoznika nafte, suočava se s izazovima zbog nižih cijena nafte i globalnih gospodarskih previranja. Rusko ministarstvo gospodarstva značajno je snizilo prognoze prosječnih cijena nafte za 2025., predviđajući da će barel Brent koštati 68 dolara, u odnosu na raniju procjenu od 81,7 dolara. Cijena mješavine Urals, ključne za ruski izvoz, predviđena je na 56 dolara po barelu, što je pad od 21,2% u rubljama.
Ove niže cijene izravno utječu na ruski proračun, koji se temelji na prosječnoj cijeni Uralsa od 69,7 dolara po barelu, s graničnom cijenom od 60 dolara za punjenje stabilizacijskog fonda (NWF). S obzirom na to da su cijene Uralsa početkom travnja pale na 53 dolara, najnižu razinu od 2023., ruski prihodi od nafte i plina smanjili su se za 10% u prvom tromjesečju u odnosu na prethodnu godinu. Likvidna imovina NWF-a smanjila se s 112,7 milijardi dolara na 39 milijardi dolara od početka rata u Ukrajini, što ukazuje na značajne pritiske na financijsku stabilnost.
Ruska središnja banka upozorila je da bi slaba globalna potražnja mogla zadržati cijene nafte na nižim razinama nekoliko godina, dok ministarstvo gospodarstva ostaje optimistično, predviđajući rast BDP-a od 2,5% i globalnog gospodarstva od 2%. Unatoč Trumpovim carinama, ministarstvo ne očekuje značajan rizik od recesije, smatrajući da će se trgovinski tokovi preusmjeriti.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) izvijestila je da je košarica nafte njezinih članica u ponedjeljak stajala 69,65 dolara po barelu, što je stabilno u odnosu na prethodni tjedan. Međutim, najnoviji OPEC-ov izvještaj snizio je prognoze rasta globalne potražnje za naftom za 2025. za 300.000 barela dnevno, na 730.000 barela dnevno, uz daljnje usporavanje u 2026. na 690.000 barela dnevno. Ponuda nafte trebala bi porasti za 1,2 milijuna barela dnevno ove godine, iako su smanjena očekivanja zbog niže proizvodnje iz Venezuele i SAD-a. Neočekivana odluka OPEC+ saveza o povećanju proizvodnje od svibnja dodatno je pritisnula cijene, iako stvarni porast ponude može biti ograničen zbog prekomjerne proizvodnje nekih članica.
Tržište nafte trenutačno je u stanju krhke ravnoteže, potaknuto kombinacijom geopolitičkih događanja, gospodarskih pokazatelja i promjena u ponudi i potražnji. Napredak u pregovorima između SAD-a i Irana pruža nadu za stabilnost opskrbe, ali nove sankcije uvode rizike. Poboljšano raspoloženje na tržištima dionica i smanjenje zaliha u SAD-u podržavaju rast cijena, dok makroekonomske nesigurnosti, uključujući carine i smanjene prognoze rasta, ograničavaju optimizam. Za Rusiju, niže cijene nafte predstavljaju izazov za proračun, dok OPEC-ove prilagodbe odražavaju složenost globalnog tržišta. U narednim tjednima, tržište će pomno pratiti daljnje pregovore, izvješća o zalihama i gospodarske politike kako bi definiralo smjer kretanja cijena nafte.
