[vc_row][vc_column width=”1/3″]Pozornost se skreće na zalihe[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Cijene nafte zadržale su se u srijedu na međunarodnim tržištima iznad razine od 68 dolara, balansirajući između poremećaja u opskrbi iz Venezuele nakon opetovanog prekida u opskrbi strujom i neočekivanog rasta zaliha u SAD-u.[/vc_column][/vc_row]

Na londonskom je tržištu cijena barela bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 68,12 dolara. Promjena nije bilo ni na američkom tržištu gdje se barelom trgovalo po cijeni od 59,94 dolara. Potporu cijenama pruža smanjena opskrba iz vodećih proizvođača predvođenih Organizacijom zemalja izvoznica nafte (OPEC) i Rusijom na temelju dogovora koji bi trebao potaknuti pad zaliha i smanjiti višak u ponudi. Dogovoreno je smanjenje proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno.

Na to se nadovezao osjetno manji izvoz iz Venezuele nakon što je Washington u siječnju zabranio američkim rafinerijama nabavu nafte iz te južnoameričke zemlje. Dodatne je probleme venezuelanskoj naftnoj industriji u ponedjeljak prouzročio prekid u opskrbi strujom, koji je prouzročio blokadu glavne luke za izvoz nafte Jose. Opskrba strujom u Venezueli prekinuta je po drugi puta u mjesec dana.

Protuteža smanjenoj opskrbi bilo je neočekivano povećanje zaliha u SAD-u, prema izvješću Američkog instituta za naftu (API). Američke su zalihe prema njihovim podacima porasle u prošlom tjednu za 1,9 milijuna barela. Ekonomisti su predviđali njihov pad za 1,2 milijuna barela. Pozornost se sada okreće službenim podacima o zalihama koji će biti objavljeni tokom dana.

Naftom se u ožujku trguje u relativno uskom cjenovnom rasponu, između 64 i 69 dolara za barel, koji odražava napetost između smanjenja opskrbe i zabrinutosti za globalnu potražnju, tumače analitičari. “Čini se da smo dosegnuli ravnotežu nakon nervozne trgovine u proteklim danima, uzrokovane bombastičnim medijskim naslovima. Treba nam novi poticaj za smjer kretanja cijena”, smatra Jeff Halley iz savjetodavne tvrtke OANDA u Singapuru.

Odvojeno je OPEC jutros izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u utorak iznosila 67,03 dolara, što znači da je bila viša za 84 centa u odnosu na prethodni trgovinski dan.

[quote_box name=””]

Bandićev saborski Klub zastupnika predložit će hrvatskoj Vladi da se prihod od naknade za eksploataciju ugljikovodika (nafte i prirodnog plina) i mineralnih sirovina dijeli u drugačijim omjerima nego sada, odnosno da najviše dobiju općine i gradovi na čijem se području sirovine dobivaju, doznaje se u srijedu u Klubu Stranke rada i solidarnosti.

Taj se prihod sada dijeli na način da 50 posto ide državnom proračunu, 30 posto općini odnosno gradu na čijem se području otkopava mineralna sirovina, odnosno pridobivaju ugljikovodici, a 20 posto županiji na čijem području isti dobivaju. Bandićev Klub zastupnika predložit će da čak 60 posto ide lokalnoj zajednici, dakle općinama i gradovima u kojima se mineralne sirovine i ugljikovodici ‘vade’, županije bi zadržale 20 posto prihoda, a isto toliko bi odlazilo i u državni proračun.

U Klubu ne objašnjavaju motive svog prijedloga, ističu tek da je na tragu njihova zauzimanja za jačanje lokalnih jedinica. Kažu i da su dvojica članova Kluba, Mladen Madjer i Željko Lacković s tim prijedlogom upoznali resornog ministra Darka Horvata te mu najavili da će ići prema Vladi sa zahtjevom da promjeni uredbe koje uređuju raspored prihoda od naknada.

[/quote_box]