Home Ekonomija St. Nicolaus predao novu ponudu za Badel 1862 vrijednu 50 milijuna eura

St. Nicolaus predao novu ponudu za Badel 1862 vrijednu 50 milijuna eura

by Marijan Opacak
Slovački St. Nicolaus je u konzorciju s Dalmacijavinom i tvrtkom Oštrc u utorak predao novu, revidiranu obvezujuću ponudu za Badel 1862 u vrijednosti 50 milijuna eura, uz dodatno poboljšane uvjete otkupa tražbina, priopćeno je iz St. Nicolausa.

Ta je ponuda, kako se navodi, predana Badelu 1862, njegovim vjerovnicima i dioničarima putem Financijske agencije (Fina).

Iz St. Nicolausa ističu kako je konzorcij investitora iskazao spremnost i na dodatna ulaganja u Badel 1862 u odnosu na prethodnu ponudu, odnosno konkretno na ulaganje od 50 milijuna eura. Konzorcij predvođen St. Nicolausom obvezao se, u slučaju prihvata ponude, uložiti 28,7 milijuna eura koji će se vjerovnicima predstečajne nagodbe Badela 1862 isplatiti u gotovini, odmah po okončanju postupka predstečajne nagodbe, 12 milijuna eura za ulaganje u proizvodnju i proizvodne procese te 9,3 milijuna eura kroz osiguranje sredstava za ispunjenje obveza Badela 1862 nastalih nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe, obrazlažu iz slovačke tvrtke.

Tvrde i kako je “posljednji plan financijskog i operativnog restrukturiranja Badela 1862 bez realnih uporišta u stvarnim mogućnostima”, prenoseći pritom i izjavu predsjednika Uprave St. Nicolausa Dušana Haruštiaka.

“Posljednja predana ponuda društva Badel 1862 vjerovnicima i vlasnicima od dana 10. veljače 2017. godine, odnosno plan financijskog i operativnog restrukturiranja društva u procesu predstečajne nagodbe, za nas je, kao ozbiljnog investitora, otvorila mnoga pitanja. Naime, zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu članova konzorcija u djelatnostima koje su istovjetne onima Badela 1862, kao i poslovnih rezultata tehnološki daleko naprednijih usporedivih kompanija u srednjoj i jugoistočnoj Europi, članovi konzorcija smatraju da plan financijskog i operativnog restrukturiranja društva Badel 1862 prije svega predstavlja listu želja, bez realnih uporišta u njegovim stvarnim mogućnostima”, tvrdi Haruštiak u svojoj izjavi.

Iz St. Nicolausa tvrde i kako je bez značajnih ulaganja u podršku prodaje, kao i značajnih ulaganja u postojeću tehnologiju, teško moguće ostvariti poslovne rezultate barem približne onima predviđenim navedenim planom financijskog i operativnog restrukturiranja Badel 1862.

Svojom najnovijom ponudom konzorciji predvođen St. Nicolausom ponovo potvrđuje i jamči da će “sačuvati postojeću zaposlenost i proizvodnju u Hrvatskoj, zadržati Badel 1862 kao samostalnu pravnu osobu kao i dati sve potrebne instrumente osiguranja Republici Hrvatskoj, kako se nikad više ne bi ponovila situacija u kojoj se Badel 1862 danas nalazi”, zaključuje se u priopćenju.

Ročište o planu 23. veljače

Iz Badela 1862 su danas objavili da je za 23. veljače zakazano ročište u postupku predstečajne nagodbe na kojem će se glasovati o izmijenjenom planu financijskog restrukturiranja.

Badel 1862 objavio je 6. veljače novi plan operativnog i financijskog restrukturiranja u okviru predstečajne nagodbe te tvrtke, a kojim su utvrđene nove tražbine u tom postupku te je ukupan iznos dokapitalizacije povećan na 222,7 milijuna kuna, što je 30-ak milijuna kuna više u odnosu na prethodni plan.

Po podacima iz plana, ukupne obveze Badela 1862 na dan 23. travnja 2013. iznose oko 619 milijuna kuna (587,6 milijuna kuna te dodatnih 31,6 milijuna kuna uvjetnih tražbina).

Novi plan operativnog i financijskog restrukturiranja predviđa otpis 244,8 milijuna kuna obveza (60-70 posto tražbina ovisno o kategoriji vjerovnika), refinanciranje duga (bez uvjetnih tražbina) od 150,1 milijun kuna, te konverziju dijela duga u kapital i povećanje temeljnog kapitala uplatom u novcu.

Postupak predstečajne nagodbe Badela započet je 23. travnja 2013. godine, a 29. srpnja te godine bio je prekinut, da bi 3. studenoga 2016. po sili zakona bio nastavljen, jer su dugovi kompanije premašili vrijednost temeljnog kapitala.

Ukupne tražbine vjerovnika prema Badelu 1862, utvrđene na predstečajnom ročištu 15. prosinca 2016. godine, iznose 340,7 milijuna kuna.

(Agencije)

Related Posts