Analiza

Amerikanci su tradicionalno lakše ruke kod inflacije nego što su na primjer Nijemci. Ali kod ove stope poskupljenja je i američka središnja banka žestoko krenula u obuzdavanje inflacije.

Američko Vijeće federalnih banaka u pravilu određenu, umjerenu stopu inflacije čak smatra povoljnom za gospodarski rast. No stopa poskupljenja u SAD-u je u veljači ove godine bila 7,9%, što je rekord u posljednjih četrdesetak godina.

A to je Fedu ipak previše: na sastanku Vijeća ove srijede je odlučeno o uvođenjuagresivnih mjera za obuzdavanje inflacije, što znači i povećanje diskontne stope i smanjivanje volumena novca u opticaju i do 95 milijardi dolara – mjesečno!

Kod diskontne stope još nije objavljeno koliko će biti povećanje, ali Thomas Gitzel, glavni ekonomist VP Banke iz Lichtensteina je uvjeren da će američka središnja banka “sjesti” na kočnicu: “Fed misli ozbiljno u borbi protiv inflacije. Tu više nema vrludanja”, kaže za postaju ARD.

Naravno da šef Feda nikad ne objavljuje unaprijed kolika će biti temeljna kamatna stopa, pa tako i Jerome Powel o tome šuti. Isto tako tradicionalno, čitav svijet novca uvijek nagađa što će Fed reći i učiniti pa tako CME Group, najveća svjetska burza financijskih derivata ima čak i instrument “Fed Watch Toll” kojim pokušava predvidjeti odluke čuvara američkog dolara.

A po njemu, američka eskontna stopa će već u svibnju narasti za barem 50 poena, na 0,75 – možda i 1%. Niti to neće biti kraj: na sljedećim sastancima Vijeća Feda u lipnju i srpnju će rasti dalje, možda i na 2%, do kraja godine bi mogla doseći i 2,75%. Jer makar središnji bankari ispravno tvrde kako ova stopa poskupljenja nije posljedica prezagrijavanja gospodarstva nego najprije mjera protiv pandemije i onda napada Rusije na Ukrajinu, enormno povećanje cijena sirovina i poteškoće u isporuci je nužno uzrokovala i poskupljenje – i tome najvjerojatnije još nije kraj. Zato je i Fed odlučio da tu nešto mora učiniti, inače bi inflacija još više narasla.

Druga strana medalje mjera protiv inflacije jest “gušenje” gospodarstva: novac za ulaganja postaje skuplji, a umjesto da ide na burzu će se opet isplatiti i kupovati državne obveznice – dakle i na burzi će promet – i vrijednosti dionica pasti. Koliko će to daleko ići, teško je reći: Deutsche Bank je zapravo prva veća banka koja se uopće usudila napisati procjenu da postoji oko 20% mogućnosti sloma vrijednosti na burzama i recesije već ovog ljeta.

Ali i ove odluke američkog Feda otvaraju pitanje, što čini Europska središnja banka – ili bolje rekavši; zašto još ništa ne čini? Već ovog ožujka se čulo kako bi i ona trebala početi povećavati eskontnu stopu, a sad predsjednik austrijske središnje banke Robert Holzmann tvrdi da će najkasnije koncem ljeta i Europljani prestati s politikom od nula posto eskontne stope. Novi predsjednik njemačke središnje banke Joachim Nagel je građanima najavio kako bi se u skorije vrijeme ipak moglo početi isplatiti i štedjeti, a ne da se građane čak kažnjava negativnim kamatama ako na računu imaju veće iznose.

A dok je jasno kako kamate – osobito na štednju po viđenju baš nikad nisu veće od stope inflacije, isto tako se već vidi kako su komercijalne banke već počele kalkulirati inflaciju u svoje kredite. Još prošle godine je u Njemačkoj kamata na hipotekarni kredit za nekretninu na 10 godina bila negdje oko 1%, sad je već preko 2% – i teško da će biti manja. Tako se još jedino Europska središnja banka drži politike besplatnog novca, ali to već polako postaje opasno, piše DW.