Nizom komemorativnih skupova u Srbiji je u četvrtak obilježena 17. obljetnica početka NATO-ova bombardiranja tadašnje SR Jugoslavije 24. ožujka 1999., a srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić kampanju zapadne vojne alijanse nazvao je “sramotom jedne civilizacije na kraju 20. stoljeća”. Polažući vijenac na obilježje žrtvama u dvorištu bombardiranog beogradskog Kliničko-bolničkog centra “Dragiša Mišović”, predsjednik Tomislav Nikolić rekao je kako “agresor nije birao koga će ubiti – civile ili vojnike”.
“Na današnji datum svake godine pokušavam otići na neko drugo mjesto stradanja, bez obzira jesu li poginuli civili ili vojnici. Sva ta mjesta, a ovo najviše, predstavljaju sramotu jedne civilizacije na kraju 20. stoljeća”, rekao je Nikolić.
Premijer Aleksandar Vučić poručio je da je “prošlo 17 godina od još jednog rata u kojem je samo smrt pobijedila” te naglasio kako se osjeća “užasno jadno i bespomoćno” pred ljudima koji su izgubili nekog bliskog u bombardiranju. “Bila je to agresija 19 zemalja na malu balkansku zemlju. Jedan od pohoda koji sve poruši, a ništa ne riješi, ostavi mrtve ljude i slomljenu zemlju”, rekao je Vučić na središnjem državnom komemorativnom skupu u Varvarinu.
U kampanji bombardiranja vojnih, policijskih i civilnih ciljeva te infrastrukture diljem Srbije i Crne Gore 1999. stradalo je, po službenim podacima, oko 2.500, a ranjeno je i ozlijeđeno 12.500 osoba. Tijekom 79 dana bombardiranja poginulo je ili nestalo 1.008 pripadnika vojske i policije.
U napadima započetim 24. ožujka sudjelovale su snage 19 zemalja članica NATO, ukupna materijalna šteta na teritoriju Srbije i Crne Gore procijenjena je na više desetina milijardi dolara, a ratni gubici NATO-a nikada nisu priopćeni. Kao povod za napad, NATO je naveo humanitarnu katastrofu prouzročenu sukobima na Kosovu, optužujući režim Slobodana Miloševića, vojne i policijske snage, te paravojne postrojbe za progone i ubojstva kosovskih Albanca te njihov masovni egzodus.
Nakon nepuna tri mjeseca svakodnevnog bombardiranja vojne i policijske snage SRJ povukle su se s Kosova, a to povlačenje pratio je egzodus kosovskih Srba i nealbanskog stanovništva. Neposredan povod bili su sukobi u selu Račak, u kojima je ubijeno 45 mještana i izvješće tadašnjeg šefa monitoring misije OESS-a Wiliama Walkera koji je optužio srpske snage za masakr civila. Kampanja bombardiranja uslijedila je nakon neuspjelih mirovnih pregovora Beograda i predstavnika kosovskih Albanaca u Rambouilletu i Parizu o budućem statusu tadašnje pokrajine Kosovo.
Glavni tajnik NATO-a Javier Solana potom je, bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN, izdao zapovijed generalu snaga Alijanse Wesleyu Clarku za početak zračnih napada, a prvi je izveden 24. ožujka 1999. krstarećim projektilima i zrakoplovima iz baze u talijanskom gradu Avianu.
