Oživljavanje starog projekta
Nedavna inicijativa Privredne komore Srbije (PKS) prema vladi Srbije potvrđuje da Hrvatska postaje sve važnije energetsko čvorište u ovom dijelu Europe. PKS je predložila izgradnju plinovoda do Hrvatske kako bi se omogućio prijenos ukapljenog prirodnog plina s terminala na otoku Krku u susjednu državu.
Predsjednik PKS-a Marko Čadež izjavio je da je izgradnja novih magistralnih plinovoda od izuzetnog značaja, posebno za kompanije koje proizvode strateški važne proizvode poput etanola, cementa i drugih. PKS je istaknula važnost istraživanja prioriteta povezivanja Srbije na alternativne pravce plinofikacije, uključujući povezivanje na LNG terminal na Krku putem nedostajućeg dijela plinovoda Slavonski Brod – Bačko Novo Selo. Ovaj projekt plinovoda je konceptualiziran prije više od 15 godina i nalazi se u planovima Energetske zajednice Europske unije.
Na hrvatskoj strani, Plinacro je odgovoran za izgradnju regionalnog plinovoda do granice sa Srbijom. Plinacro je potvrdio da je izgradnja plinovoda Osijek – Vukovar, kao glavnog dijela hrvatskog dijela projekta, uključena u njihove investicijske planove. Planira se izgradnja plinovoda Osijek – Vukovar radi poboljšanja opskrbe plinom istočnog dijela Hrvatske i transporta plina sa Srbijom. Izgradnjom ovog plinovoda jača se unutarnja sigurnost opskrbe plinom istočne Slavonije, a istovremeno se omogućuje tranzit značajnih količina plina između Hrvatske i Srbije. Konačna odluka o izgradnji plinovoda Osijek – Vukovar još nije donesena, a detalji poput financijskog okvira i rokova izgradnje trebaju biti utvrđeni.
Trenutno se provodi javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš plinovoda Osijek – Vukovar. Prema studiji, plinovod će biti dug 30 kilometara, a transportni kapacitet između 2,5 i 3,5 milijarde kubičnih metara. Trebao bi povezivati postojeće plinovode Donji Miholjac – Osijek, Belišće – Osijek i Negoslavci – Vukovar.
Ova povezanost na pravcu Osijek – Vukovar bila bi iznimno važna jer bi otvorila nove transportne i opskrbne mogućnosti, kao što su mađarski pravac Dravaszerdahely – Donji Miholjac – Slobodnica i pravac iz Srbije Bačko Novo Selo – Sotin – Negoslavci. Studija također ukazuje na potrebu izgradnje plinovoda zbog plinske elektrane snage 400 megavata koja je planirana u tom dijelu Hrvatske.
Plinacro je usmjerio svoje investicije na povezivanje LNG terminala na Krku s plinovodnom mrežom u zemlji. Trenutačno najvažnija investicija tvrtke je izgradnja plinovoda Zlobin – Bosiljevo dužine 58 kilometara, vrijedna 155 milijuna eura. Planirane su i dionice Bosiljevo – Sisak – Kozarac i Kozarac – Slobodnica, koje su dio regionalnog projekta povezivanja s Bosnom i Hercegovinom te Srbijom.
Interes za dobavu LNG-a s terminala na Krku povećao se nakon ruske invazije na Ukrajinu i odluke Europske unije da prestane uvoziti plin iz Rusije te ga zamijeni LNG-om iz drugih izvora kao što su SAD, Katar, Alžir i druga tržišta. Osim Mađarske, koja je već zakupila kapacitete terminala prije rata u Ukrajini, Slovenija, Austrija i sada Srbija također su pokazale interes za dobavu LNG-a s Krka. Srbija trenutačno ulaže znatna sredstva u izgradnju plinovoda za dobavu plina iz Azerbejdžana preko Bugarske, koji se također sufinancira od strane Europske unije.
