Premijer Zoran Milanović rekao je kako je prihvaćanje Izjave početak procesa koji će trajati mjesecima, u kojem Hrvatska izražava spremnost postati dio schengenskog prostora i u kojem se schengenske granice EU-a pomiču na vanjske granice Hrvatske i zemalja koje nisu članice Unije.Ocijenio je kako je to važno za hrvatske građane koji bi mogli unutar schengenskog prostora putovati kao unutar Hrvatske, to jest bez kontrola dokumenata.
Hrvatska je, kaže Milanović, stabilna i dobro uređena država koja može preuzeti schengenske obveze na svojim vanjskim granicama. Naglašava da je u postizanju schengenskih standarda najvažnija dobra organizacija, jer veći dio financijskih troškova za to pokriva EU iz posebnog fonda. Prema premijerovu mišljenju, ulazak Hrvatske u schengenski prostor također je važno sigurnosno pitanje, pa stoga na dan predaje hrvatske Izjave, 12. ožujka, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić neće biti na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost, nego u Bruxellesu. Ulaskom u Schengen Hrvatska bi, ističe Milanović, postala još integriranija u EU, a njeni građani potpuno slobodni u kretanju Unijom.
Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić objasnila je da se Šimunovićev prijedlog ne može formalno-pravno prihvatiti zbog preporuke Europske komisije iz 2001. godine kojom je Srbija stavljena na popis zemalja čiji građani ne trebaju vizu za prelazak vanjskih granica EU-a. Taj je propis važeći i u Hrvatskoj pa ga se ne može kršiti, kaže Pusić. Sadržajno, dodaje Pusić, “krajnje je vrijeme da oni koji još smatraju da je Hrvatska mala, ugrožena zemlja koja se treba braniti, promijene tu psihologiju jer je Hrvatska lider europeizacije jugoistične Europe.” Vitalni je interes Hrvatske da zemlje regije dosegnu europske standarde u čemu im Hrvatska treba pomagati, kaže ona.
