[vc_row][vc_column width=”1/3″]Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro u srijedu je poručio da je spreman na razgovore s opozicijom i otvoren za mogućnost posredovanja trećih država, no da neće biti prijevremenih predsjedničkih izbora, prenosi ruska novinska agencija RIA.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Ta je medijska kuća njegove izjave prenijela u vrijeme intenziviranja borbe za kontrolom nad Venezuelom nakon što je vlada počela pripremati istragu koja bi mogla dovesti do uhićenja čelnika opozicije, samoproglašenog predsjednika Juana Guaidóa koji poziva na nove ulične prosvjede. Venezuela je u političkom kaosu od prošlog tjedna kad su Sjedinjene Države i niz zapadnih zemalja priznali 35-godišnjeg Guaidóa za predsjednika Venezuele. Rusija, Kina, Turska i druge države i dalje podržavaju Madura.[/vc_column][/vc_row]
Upitan o ideji posredovanja trećih zemalja u razgovorima, Maduro je rekao kako “postoji nekoliko vlada i organizacija u svijetu koje pokazuju iskrenu zabrinutost oko toga što se događa u Venezueli i koje pozivaju na dijalog”.
Odbacio je održavanje prijevremenih predsjedničkih izbora, nazvavši to ucjenom, pa je poručio da države koje ga pozivaju na to trebaju čekati do 2025. godine. Guaidó Madura optužuje da je drugi mandat na izborima prošle godine dobio prijevarom. Maduro je također u razgovoru za rusku agenciju zahvalio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na podršci. “Putin nam daje podršku na svim razinama i mi smo to primili s puno zahvalnosti i zadovoljstva”, rekao je.
Poručio je i kako Venezuela uvijek ispunjava svoje financijske obaveze kreditorima, odgovarajući na pitanje hoće li Caracas vratiti dugove Rusiji i Kini. Rusija je u utorak objavila da bi Venezuela mogla imati poteškoća u vraćanju dugova Moskvi nakon što je Washington uveo sankcije nad venezuelskom državnom naftnom tvrtkom.
[quote_box name=””]
Venezuelanski zakonodavac Jose Guerra u utorak je izjavio kako je u ruski Boeing 777 koji je dan ranije sletio u Caracas ukrcano je 20 tona zlata iz trezora središnje banke. No, Guerra nije pružio nikakav dokaz. Guerra je bivši ekonomist središnje banke koji je sigurno ostao u kontaktu s bivšim kolegama.
Budući da predsjednik Nicolas Maduro gubi kontrolu nad već oskudnim financijskim sredstvima i rezervama u zemlji zahvaljujući američkim sankcijama, već se danima spekulira tko bi mogao “zarobiti” 200 tona zlatnih rezervi u zemlji i inozemstvu. Venezuela duguje milijarde svojim pokroviteljima Rusiji i Kini, kao i vlasnicima obveznica, a također im je potrebna čvrsta valuta za kupnju hrane za svoje izgladnjele ljude.
U pitanju je zemlja čije se rezerve nafte opisuju kao najveće na svijetu. Ipak, tijekom dvadeset godina socijalističke vladavine, najprije pod Hugom Chavezom , a onda Madurom, naftna industrija zemlje dotakla je dno. Venezuela na svjetskom tržištu nafte danas ne igra gotovo nikakvu ulogu.
Ukoliko se nafta u slučaju smjene vlasti opet bude eksploatirala efikasnije, i ukoliko se prognani zapadni, pogotovo američki, koncerni vrate u tržišnu utakmicu, to bi moglo potaknuti izvoz nafte. Buduće ugovore bi se sklapalo na temelju novonastale situacije – a to bi moglo pojeftiniti naftu na svjetskom tržištu. A to bi bio pravi horor za Moskvu.
[/quote_box]
[quote_box name=””]
Vlasti SAD-a poslale su prvog tražitelja azila iz Srednje Amerike nazad u Meksiko preko graničnog prijelaza u Tijuani u utorak, u sklopu postrožavanja imigrantske politike vlade predsjednika Donalda Trumpa, objavile su meksičke vlasti.
Povratak muškarca iz Hondurasa izveden je u skladu s novim protokolima za migrante (MPP), nove američke migrantske politike u sklopu koje će SAD vratiti nemeksičke migrante koji prijeđu američku južnu granicu nazad u Meksiko dok se njihovi zahtjevi za azilom rješavaju na američkim imigracijskim sudovima.
Ne očekuje se da će SAD poslati još kojeg srednjoameričkog migranta u Meksiko u utorak, rekao je meksički dužnosnik za imigraciju koji je želio ostati neimenovan. Glasnogovornica američkog ministarstva za domovinsku sigurnost potvrdila je ranije tijekom dana da će SAD u utorak početi vraćati migrante u Meksiko. Meksičko ministarstvo unutarnjih poslova identificiralo je honduraškog migranta kao Carlosa Gomeza, 55, koji je ušao u Meksiko prošle godine i dobio humanitarnu vizu da ostane u Meksiku do studenoga prošle godine.
Tražiteljima azila ranije je bilo zajamčeno pravo da ostanu u SAD-u dok imigracijski sudac ne odluči o njihovim slučajevima, no s obzirom na više od 800.000 slučajeva takvi postupci mogu trajati godinama.
Američke vlasti očekuju da bi mogle vraćati 20 ljudi na dan preko meksičke granice u Tijuani i postupno vraćati preko drugih legalnih točki ulaska, reklo je ministarstvo vanjskih poslova. Svrha američke politike jest ograničiti sve veći broj obitelji uglavnom iz Srednje Amerike koje traže azil tvrdeći da se boje povratka kući zbog prijetnji nasiljem. Administracija predsjednika Trumpa smatra da mnoge takve tvrdnje nisu istinite.
[/quote_box]
