Splasnula euforija zbog dogovora o smanjenju opskrbe

 Cijene nafte pale u ponedjeljak na međunarodnim tržištima ispod razine od 61 dolar nakon što je splasnula euforija trgovaca potaknuta prošlotjednom odlukom vodećih proizvođača o smanjenju opskrbe.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 1,02 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje, na 60,65 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 98 centi nižoj cijeni, od 51,63 dolara. Cijene nafte poskočile su u petak nakon što su OPEC i skupina neovisnih proizvođača, uključujući Rusiju, dogovorili smanjenje proizvodnje od početka iduće godine za 1,2 milijuna barela dnevno.

OPEC će smanjiti proizvodnju za 800.000 barela dnevno, pri čemu će najveći udio u toj mjeri preuzeti Saudijska Arabija. Neovisni proizvođači srezat će opskrbu za 400.000 barela dnevno, uz glavnu ulogu Rusije.”Sporazum postignut u petak naizgled je dobar ili bismo možda trebali reći najbolji je s obzirom na okolnosti”, konstatira Tamas Varga iz PVM Oil Associatesa.

“Koliko god dobro izgledao, smatramo da neće na dulji rok poduprijeti cijene jer ne može isušiti globalne zalihe nafte“, pojašnjava Varga.

“Zajedničko je (proizvođačima) bilo to što nisu željeli da zalihe dalje rastu. Možda se ne slažu oko visine cijena i opsega rezova, ali da zalihe dalje rastu? To nitko nije želio”, tumači Bjarne Schieldrop iz SEB-a.

Mnogi analitičari pritom sumnjaju da će potražnja biti dovoljno snažna da ograniči višak nafte na tržištu, posebno s obzirom na naglo povećanje ponude iz Sjedinjenih Država, Saudijske Arabije i Rusije. “Rast američkih zaliha u proteklim mjesecima trebao bi biti razlog za oprez”, objavili su u ponedjeljak u bilješci klijentima analitičari američke banke Merrill Lynch.

Edward Bell iz banke Emirates NBD drži da “obujam smanjenja… nije dostatan da ponovno gurne tržište u manjak”. Po njegovoj će procjeni u prvom tromjesečju iduće godine nakon snižene razine proizvodnje tržište bilježiti višak u ponudi od oko 1,2 milijuna barela dnevno. Odvojeno je OPEC jutros izvijestio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 59,20 dolara, što znači da je bila viša 41 cent u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasli i prošloga tjedna, drugoga zaredom, nakon što su Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri dogovorili smanjenje proizvodnje kako bi podržali cijene.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 3,8 posto, na 61,67 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 3,3 posto, na 52,60 dolara. Značajniji uspon cijena uslijedio je u petak kada su OPEC i Rusija postigli dogovor o smanjenju proizvodnje nafte za 1,2 milijuna barela dnevno, unatoč pritisku predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da zaustave rast cijena.

OPEC će od siječnja iduće godine smanjiti proizvodnju za 800 tisuća barela dnevno, a neovisni proizvođači za 400 tisuća barela. Trump je tražio od OPEC-a da ne smanjuje proizvodnju kako bi cijene nafte nastavile silaznom putanjom, a Saudijsku Arabiju pozvao da pomogne globalnom gospodarstvu zadržavanjem proizvodnje na dosadašnjoj razini.

Unatoč tome, Saudijska Arabija odlučila je smanjiti proizvodnju. „Mislim da Saudijci hodaju po tankom konopcu: pokušavaju održati dobre odnose sa SAD-om, ali žele također biti sigurni da će cijene nafte porasti kako bi uravnotežili svoj proračun. A bez smanjenja proizvodnje, cijene nafte našle bi se pod snažnim pritiskom prema dolje”, objašnjava John Paisie, potpredsjednik u tvrtki Stratas Advisors.

Od početka listopada cijene su nafte potonule više od 20 posto i zaronile na najniže razine u godinu dana jer su najveći svjetski proizvođači povećali proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu, a pokazalo se i da iranski izvoz, nakon uvođenja američkih sankcija, nije pao onoliko koliko se očekivalo.

Proizvodnja najvećih svjetskih proizvođača – OPEC-a, Rusije i SAD-a – porasla je od kraja 2017. godine za 3,3 milijuna barela dnevno, na 56,38 milijuna, čime se pokriva gotovo 60 posto globalne potrošnje.

S druge strane, svi posljednji podaci upućuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, zbog čega se očekuje da će potražnja za energentima oslabiti. A zbog velike proizvodnje i slabije potražnje, posljednjih su mjeseci snažno porasle zalihe ‘crnoga zlata’ u svijetu. „Smanjenje proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno trebalo bi biti dovoljno da se razrijedi, ali ne i eliminira očekivani rast zaliha u prvoj polovici iduće godine”, kaže Harry Tchilinguirian iz francuske banke BNP Paribas.

Tim više što se u SAD-u, prema vladinim podacima, trenutno proizvodi rekordnih 11,7 milijuna barela dnevno. Proizvodnja u SAD-u vjerojatno će, kažu analitičari, i u idućem razdoblju ostati na rekordnim razinama, premda je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u pao za njih 10, što je njihov najveći tjedni pad od svibnja 2016. godine. Ipak, ukupan broj od 877 aktivnih postrojenja znatno je veći nego u istom lanjskom razdoblju, kada ih je bilo oko 750.

You may also like

0 comments