Španjolski glasači žele više demokracije i pravne države

Još se ne zna tko će vladati Španjolskom. Neizvjesnost će potrajati neko vrijeme, ali jedno je sigurno: birači su pokazali što žele: više demokracije i pravne države. Komentar Gemme Casadevall.

Prvi put nakon više desetljeća ovoga puta Španjolska na dan parlamentarnih izbora nije znala tko će ubuduće vladati zemljom. Od 1983. je, naime, uvijek jedna od dvije velike stranke dobivala apsolutnu većinu glasova. Prije četiri godine je to bila konzervativna Narodna stranka (PP, Partido popular) premijera Mariana Rahoya – s najboljim rezultatom u svojoj povijesti. Sada je PP sa 45 spao na 29 posto glasova. Birači nisu ni Socijalističku radničku stranku Španjolske (PSOE, Partido Socialista Obrero Español) nagradili većinom potrebnom za formiranje vlade, već samo s 22 posto glasova – nakon 29 posto prije četiri godine. Trenutno bi se mogla se zamisliti velika koalicija ili konglomerat koji bi se sastojao od PSOE-a, Podemosa i još nekih manjih stranaka lijevog spektra. Jer, ni mogući koalicijski partneri nemaju dovoljno mandata za brzinsko imenovanje premijera. Za PP bi to bila liberalno-konzervativna stranka Ciudadanos (Građani), a za PSOE ljevičarski Podemos (Mi možemo) Ove stranke su nove na španjolskoj političkoj sceni i prvi put ulaze u španjolski parlament – i to s impozantnom podrškom od 21 posto (Podemos) i 14 posto (Građani). Čini se dakle da je duh nemogućnosti vladanja zemljom koji je bio prizivan tijekom cijele predizborne kampanje na koncu postao i stvarnost.

Spriječiti takvu konstelaciju trebao je 60-godišnji Mariano Rahoy koji je svoj PP po četvrti put izveo na izbore. Ali, njegovo iskustvo nije bilo dovoljno da odoli impulsima koje su trojica njegovih mladih izazivača unijela u predizbornu kampanju. Sa 43 godine kandidat PSOE Pedro Sanchez je najstariji među njima. No, prije svega su šef Podemosa Pablo Iglesias s 37 i Cijudadanosa Albert Rivera s 36 godina izašli na izbore s ciljem razbijanja starih struktura vlasti – i to im je uspjelo.

Prije četiri godine birači izmučeni krizom dali su apsolutnu većinu jednom kandidatu PP-a, za kojega su znali da će im još više smanjiti socijalna davanja. No, i unatoč tim bolnim mjerama, kriza nije prevladana. Ali, Rahoya i PP nije visoka nezaposlenost stajala toliko mnogo glasova, već beskrajni niz korupcijskih skandala u Narodnoj stranci. Ako trenutna neizvjesnost malo i potraje, Španjolci su već odaslali jedan pozitivan signal – mnogi su se izjasnili protiv okoštalih struktura etabliranih stranaka a za demokraciju i pravnu državu.

You may also like

0 comments